Vaš Doktor

PLANIRANJE OBITELJI - Sterilizacija

E-mail Ispis PDF

Oko jedna trećina svih oženjenih parova koji koriste metode planiranja obitelji u SAD izabire trajnu sterilizaciju jednog od partnera. Sterilizacija je metoda planiranja obitelji koju najčešće izabiru parovi kod kojih je žena starija od 30 godina. Tokom prvih 10 godina nakon sterilizacije žene, oko 2% žena ostaje u drugom stanju. Nakon sterilizacije muškarca mogućnost trudnoće je manja od 1%.

 

Sterilizaciju uvijek treba smatrati trajnom. Međutim, može se izvesti operacija kojom se ponovno povezuju jajovodi (reanastomoza), kako bi se plodnost vratila. Reanastomoza je složenija a vjerovatnost djelotvoranosti puno manja kod muškaraca nego kod žena. Kod parova je stopa trudnoće nakon reanastomoze u muškaraca 45% - 60%, a u žena 50% - 80%.

 

Muškarci se steriliziraju vazektomijom (presijecanjem vasa deferentia, kanala kojima spermiji izlaze iz testisa). Vazektomija, koja se izvodi ambulantno kod urologa, traje oko 20 minuta i za nju je potrebna samo lokalna anestezija. Kroz mali rez u skrotumu, odstranjuje se komad svakog izvodnog kanala a otvoreni rubovi kanala se zatvaraju. Muškarac ne bi smio odmah prestati koristiti kontracepciju, obično nije neplodan sve dok ne prođe oko 15-20 ejakulacija nakon operacije, jer su mnogi spermiji pohranjeni u sjemenim mjehurićima.

 

Muškarac se smatra neplodnim nakon što se laboratorijskim ispitivanjem utvrdi kako u dva ejakulata nema spermija. Komplikacije vazektomije uključuju krvarenje (u manje od 5% muškaraca) i upalni odgovor na izlaženje sjemena te spontano otvaranje kanala (u manje od 1%), obično ubrzo nakon operacije. Spolna aktivnost, uz kontracepciju, može se nastaviti nakon operacije čim to muškarac zaželi.

 

Žena se sterilizira podvezivanjem jajovoda (rezanjem i podvezivanjem ili prekidanjem prolaznosti jajovoda kojim jajna stanica putuje od jajnika u maternicu). Podvezivanje jajovoda, puno složenije od vazektomije, podrazumijeva rez na zidu trbuha te opću ili regionalnu anesteziju. Žene koje su upravo rodile mogu se sterilizirati odmah po porodu ili slijedećeg dana, ne produljujući ostanak u bolnici.

 

Sterilizacija se može isplanirati unaprijed te se može učiniti dogovoreni operativni zahvat.

Sterilizacija u žena često se izvodi laparoskopom. Kroz tanku cijev, zvanu laparoskop a koja se uvodi u trbušnu šupljinu žene kroz mali rez, doktor presijeca jajovode i podvezuje prerezane rubove. Također se može kauterom (instrumentom kojim se rez kroz tkivo radi pomoću električne struje) zatvoriti oko 2,5 centimetra duljine svakog jajovoda. Žena obično odlazi kući istoga dana. Oko jedne trećine trudnoća do kojih dolazi nakon podvezivanja jajovoda su trudnoće u jajovodu. Do 6% žena nakon laparoskopije ima manje komplikacije, manje od 1% ima teže komphkacije poput krvarenja ili ozljeda crijeva.

 

Umjesto da se prerežu jajovodi, mogu se koristiti različita mehanička sredstva kojima se sprječava prolaz kroz jajovod, poput plastičnih traka ih kvačica sa oprugom. Kada se upotrebe ova sredstva, sterilizaciju je lakše ispraviti, jer ona uzrokuju manje oštećenje tkiva. Međutim, sterilizaciju je moguće ispraviti u samo oko tri četvrtine žena koje se podvrgnu takvom zahvatu, čak i uz pomoć mikroskopskih hirurških postupaka.

 

Kao postupak sterilizacije ponekad se koristi hirurško odstranjenje maternice (histerektomija) i možda jajnika (ooforektomija). Ukoliko je uterus razlog već postojećih trajnih poteškoća, histerektomija može biti metoda izbora za sterilizaciju. Komplikacije, uključujući gubitak krvi, su teže nakon histerektomije nego nakon podvezivanja jajovoda, a boravak u bolnici je dulji.

 

Dugotrajne prednosti su potpuna djelotvoranost sterilizacije, oslobođenje od menstrualnih poremećaja i uklanjanje bilo kakve mogućnosti razvoja raka maternice.

 

Pretraga

Home Category Table PLANIRANJE OBITELJI - Sterilizacija