Vaš Doktor

TRUDNOĆA - Ugrožena trudnoća

E-mail Ispis PDF

• Uvod • Faktori rizika prije trudnoće • Faktori rizika tokom trudnoće

 

Uvod

Ugrožena (rizična) trudnoća je trudnoća kod koje je mogućnost bolesti ili smrti prije ili tokom poroda veća od uobičajene, bilo za majku ili dijete.

 

Za utvrđivanje ugrožene trudnoće, doktor obrađuje trudnicu kako bi utvrdio ima li stanja ili osobine koje čine njezin fetus sklonijim bolesti ili smrti tokom trudnoće (činioci rizika). Činioci rizika se mogu stepenovati odgovarajući stepenu ugroženosti. Otkrivanje ugrožene trudnoće osigurava da medicinsku njegu dobije upravo ona žena kojoj je to najpotrebnije.

 

Žena sa ugroženom (rizičnom) trudnoćom može biti upućena u centar za perinatalnu medicinu, izraz perinatalni odnosi se na zbivanja neposredno prije, tokom i nakon poroda. Obično su ovi centri povezani sa porodničkom službom i jedinicom intenzivne njege novorođenčadi kako bi omogućili najviši nivo njege za trudnicu i dijete.

 

Doktor često upućuje ženu u perinatalni centar prije poroda jer rano poduzeta njega uveliko smanjuje mogućnost oboljenja ili smrti djeteta. Žena se također upućuje u centar tokom poroda kada se pokažu neočekivane poteškoće. Najčešći uzrok upućivanja je opasnost od prijevremenog poroda (prije 37 sedmice), koji se često događa kada plodovi ovoji koji sadrže plodovu vodu i fetus puknu prije nego što je dijete spremno se roditi (prijevremeno prsnuće plodovih ovoja ili vodenjaka). Liječenje u centru za perinatalnu medicinu može smanjiti vjerovatnost da će se dijete roditi prije vremena.

 

U SAD dolazi do smrti trudnice u 6 od 100.000 poroda. Glavni uzrok smrti su prometne nesreće ili druge ozljede. Slijedeće po učestalosti su neke poteškoće vezane za trudnoću i porod: krvni ugrušci koji doputuju u pluća, komplikacije anestezije, krvarenje, infekcija i komplikacije zbog povišenog krvnog pritisaka.

 

U SAD dolazi do smrti djeteta prije, tokom ili nakon poroda (perinatalna smrtnost) u 16 od 1000 poroda. Nešto malo više od polovice ovih slučajeva je mrtvorođenčad. Ostali se zbivaju u djece dobi do 28 dana. Vodeći uzrok ovih smrti su prirođene nakaznosti, a slijedi ih prijevremeno rođenje.

 

Neki činioci rizika postoje i prije nego što žena zatrudni. Ostali se razviju tokom trudnoće.

 

 

FAKTORI RIZIKA PRIJE TRUDNOĆE

• Uvod • Osobine majke • Zbivanja u prethodnoj trudnoći

• Poremećaji građe ženskih spolnih organa • Zdravstvena stanja trudnice • Obiteljska istorija

 

Uvod

Prije nego što zatrudni žena može imati osobine ili stanja koja povećavaju opasnost tokom trudnoće. Osim toga, kada žena ima poteškoće u trudnoći, opasnost od ponavljanja komplikacija u slijedećoj trudnoći se povećava.

 

Osobine majke

Dob žene ima učinak na opasnost u trudnoći. Djevojke ispod 15 godina i manje imaju veću vjerovatnost razvoja preeklampsije (stanja kod kojeg se tokom trudnoće razvijaju visoki krvni pritisak, izlučivanje bjelančevina u mokraći i nakupljanje tekućine u tijelu) i eklampsije (kon-vulzije, moždano uzrokovani grčevi kao posljedica preeklampsije). Kod njih je također povećana vjerovatnost poroda pothranjenog djeteta ili djeteta niske porođajne težine.

 

Žene iznad 35 godina i starije imaju veću vjerovatnost razvoja visokog stepena ugrožene trudnoće zbog povišenog krvnog pritisaka, šećerne bolesti ili mioma (dobroćudnih izraslina) maternice kao i da imaju poteškoće tokom poroda. Opasnost od dobivanja djeteta sa hromosomskom nenormalnošću, poput Downova sindroma, naglo se povećava nakon dobi od 35 godina.

 

Ukoliko je starija trudnica zabrinuta zbog mogućih nenormalnosti, može se izvesti biopsija horijalnih resica ili amniocenteza, kako bi se utvrdili hromosomi fetusa.

 

Žena koja izvan trudnoće teži manje od 50 kilograma ima veću vjerovatnost dobivanja djeteta manjeg od očekivanog za trajanje trudnoće u sedmicama (malenog za gestacijsku dob). Ako tokom trudnoće ona dobije manje od 7,5 kilograma na težini, mogućnost rađanja takvog djeteta povećava se na gotovo 30%. Obratno, debela žena ima veću vjerovatnost rađanja vrlo velikog djeteta, debljina također povećava opasnost razvoja šećerne bolesti i visokog krvnog pritisaka tokom trudnoće.

 

Vrlo je vjerojatno da žena niža od 150 centimetara ima usku karlicu (zdjelicu). Njoj je opasnost dobivanja prijevremenih trudova i nenormalno malenog djeteta čiji je rast u maternici bio spriječen (zastoj rasta) također veća od uobičajene.

 

Zbivanja u prethodnoj trudnoći

U žene koja je imala tri spontana pobačaja zaredom u prva 3 mjeseca trudnoće, vjerovatnost ponovnog spontanog pobačaja iznosi oko 35%. Spontani je pobačaj također vjerojatniji u žene koja je rodila mrtvorođenče između četvrtog i osmog mjeseca trudnoće ili je prethodna trudnoća završila prijevremenim porodom.

 

Prije ponovnog pokušaja ostajanja u drugom stanju, žena koja je imala pobačaj može izraziti želju za pretragama na hromosomske nenormalnosti, poremetnje građe maternice ili grlića (vrata) maternice, poremetnje vezivnog tkiva poput lupusa (sistemskog lupusa eritematodesa, jedne vrste autoimune bolest) ili imunološke reakcije na fetus, najčešće Rh neslaganja. Ako se je pronađen uzrok pobačaja, stanje se može izliječiti.

 

Mrtvorođenost ili novorođenačka smrt može nastati zbog hromosomskih nenormalnosti djeteta ili zbog šećerne bolesti, dugotrajne (hronične) bolesti bubrega ili krvnih žila, visokog krvnog pritisaka, pretjeranog uzimanja lijekova ili bolesti vezivnog tkiva, poput lupusa (SLE), u majke.

Što je žena imala više prijevremeno rođene djece, to je veća opasnost od prijevremenog poroda u slijedećim trudnoćama.

 

Žena koja je imala dijete težine manje od 1,5 kilogram ima 50% mogućnosti da se slijedeće dijete rodi prije vremena. Ženi koja je rodila dijete sa smanjenim rastom u maternici (zastoj rasta), to se može dogoditi ponovno. Kod nje treba potražiti stanja koja mogu usporiti rast fetusa, poput visokog krvnog pritisaka, bolesti bubrega, neodgovarajućeg dobivanja tjelesne težine, infekcije, pušenja cigareta i uzimanja alkohola.

 

Ako je žena rodila dijete porođajne težine veće od 5 kilograma, pretpostavlja se da ima šećernu bolest. Ukoliko žena tokom trudnoće ima šećernu bolest, povećana je opasnost od spontanog pobačaja ili smrti žene ili djeteta. Kod trudnica se šećerna bolest traži mjerenjem nivoa šećera u krvi (glukoze) između 20-28 sedmice trudnoće.

 

Kod žene koja je imala šest ili više trudnoća, veća je vjerovatnost da će tokom poroda imati slabije trudove a nakon poroda krvarenje zbog oslabljenog mišićnog sloja maternice. Kod nje se može dogoditi i ubrzani porod, što može povećati opasnost od obilnog vaginalnog krvarenja. Osim toga, kod nje je veća vjerovatnost placente previje (predležeće posteljice, smještene na nenormalan način u donjem dijelu maternice i to tako da se nalazi na putu izlaza djeteta iz maternice), ovo stanje može uzročiti krvarenje, a budući da posteljica zatvara vrat maternice, obično je potreban carski rez.

 

Ako je žena imala dijete sa hemolitičnom bolešću, sljedeće dijete može biti u opasnosti od iste bolesti a izraženost (težina) bolesti u prethodnog djeteta pretkazuje njezinu izraženost u slijedećega. Ova se bolest razvija kada majka, čija je krv Rh negativna ima fetus čija je krv Rh pozitivna (Rh inkompatibilnost ili neslaganje ili nepodudarnost) pa majka stvara antitijela protiv krvi fetusa (Rh senzibilizacija), ta antitijela mogu uništiti crvene krvne stanice (eritrocite) fetusa. U tim se slučajevima testira krv oba roditelja.

 

Ako otac ima dva gena za Rh poziitivnu krv, sva djeca će imati Rh pozitivnu krv, ako on ima samo jedan gen za nju, dijete ima oko 50% mogućnosti dobivanja Rh pozitivne krvi. Ovaj podatak pomaže doktoru u njezi majke i fetusa u slijedećim trudnoćama. Obično se u prvoj trudnoći sa djetetom čija je krv Rh pozitivna ne razvijaju poteškoće, ali dodir majčine i fetusne krvi tokom poroda uzrokuje da majka stvara Rh antitijela. Ishod toga je da su slijedeća djeca u opasnosti. Međutim, nakon poroda djeteta čija je krv Rh pozitivna u majke čija je krv Rh negativna, majci se obično daje Rho (D) imunoglobulin, koji uništava Rh antitijela. Zbog toga je hemolitična bolest u djece rijetka.

 

Žena koja je imala preeklampsiju ili eklampsiju, vjerojatno će ju imati opet, osobito ako ima trajno povišeni krvni pritisak i kada nije u drugom stanju.

 

Ako je žena imala dijete sa genetskim poremećajem ili prirođenom nakaznošću, prije pokušaja slijedeće trudnoće obično se izvodi genetska analiza djeteta, čak i mrtvorođenog, i oba roditelja. Ako žena ponovno zatrudni, izvode se pretrage poput UZ-a, biopsije horijalnih resica i amniocenteze, kako bi se pomoglo u utvrđivanju vjerovatnosti ponavljanja nenormalnosti.

 

Poremećaji građe ženskih spolnih organa

Poremećaji građe ženskih spolnih organa, poput dvostruke maternice ili slabog grlića (vrata) maternice koji ne može zadržati fetus u razvoju (inkompetencija ili insuficijencija grlića maternice), povećavaju mogućnost spontanog pobačaja. Dijagnostički hirurški zahvati, UZ pretrage ili Rtg pretrage mogu biti nužne za otkrivanje ovih poremećaja, ako žena ima ponavljane spontane pobačaje, ove se pretrage izvode prije nego što pokuša ponovno ostati u drugom stanju.

 

Miomi (dobroćudne izrasline) maternice, koje su češće u starijih žena, mogu povećati opasnost od prijevremenog poroda, poteškoća tokom poroda, nenormalnog položaja fetusa, nenormalnog smještaja posteljice (placenta previa) ili ponavljanih spontanih pobačaja.

 

Zdravstvena stanja trudnice

Određena zdravstvena stanja u trudnice mogu ugroziti nju i fetus. Najvažniji je visoki krvni pritisak, bolesti bubrega, šećerna bolest, teška srčana bolest, anemija srpastih stanica, bolest štitne žlijezde, SLE (sistemski lupus eritematodes) te poremećaji zgrušavanja krvi.

 

Obiteljska istorija bolesti

Istorija mentalne zaostalosti ili drugih nasljednih poremećaja u majčinoj ili očevoj obitelji povećava vjerovatnost da će i dijete imati taj poremećaj. Sklonost dobivanju blizanaca također je obiteljska osobina.

 

 

FAKTORI RIZIKA TOKOM TRUDNOĆE

• Uvod • Izlaganje raznim tvarima ili infekcijama • Zdravstveno stanje trudnice

 

Uvod

Trudnica sa malim rizikom može doživjeti niz promjena koje će joj rizik povećati. Može biti izložena teratogenima (tvarima koje mogu izazvati prirođene nakaznosti), poput zračenja, izvjesnih hemikalija, lijekova i infekcija ili može razviti zdravstveno stanje ili komplikaciju vezanu za trudnoću.

 

Izlaganje raznim tvarima ili infekcijama

Tvari za koje je poznato da izazivaju prirođene nakaznosti kada se uzimaju tokom trudnoće obuhvaćaju alkohol, fenitoin, lijekove koji sprječavaju djelovanje folne kiseline (poput triamterena ili trimetoprima), litij, streptomicin, tetraciklin, talidomid i varfarin.

 

Infekcije koje mogu izazvati prirođene nakaznosti su: herpes simpleks, virusni hepatitis, gripa, mumps (zaušnjaci), rubeola, vodene kozice, sifilis, listerioza, toksoplazmoza i infekcije sa Coxsackie (koksaki) virusima ili citomegalovirusom. Rano u trudnoći, žena se ispita o tome je li uzimala neku od ovih tvari ili je imala koju od ovih infekcija od kada je ostala u drugom stanju. Osobito štetni jer pogađaju zdravlje i razvoj fetusa su pušenje cigareta, uzimanje alkohola i pretjerano uzimanje lijekova tokom trudnoće.

 

Pušenje cigareta je najčešća ovisnost među trudnicama u SAD. Uprkos edukaciji i reklamiranju o opasnosti pušenja po zdravlje, postotak odraslih žena koje puše ili žive sa pušačem tokom posljednjih 20 godine tek se vrlo malo smanjio, a postotak žena koje puno puše se povećao. Pušenje se značajno povećalo među tinejdžerkama te nadilazi broj pušača tinejdžera.

 

Premda pušenje šteti i majci i fetusu, samo oko 20% žena koje puše prestaju pušiti tokom trudnoće. Najstalniji učinak pušenja na dijete tokom trudnoće je smanjenje tjelesne težine: što žena u trudnoći više puši, vjerojatno je da će dijete biti lakše. Ovaj učinak izgleda da je izraženiji među starijim pušačicama, kod kojih je vjerovatnost rađanja lakše (manje porođajne težine) i kraće (manje porođajne duljine) djece veća. Vjerovatnije je da će trudnice koje puše imati komplikacije posteljice, prijevremeno prsnuće plodovih ovoja, prijevremeni porod i infekcije maternice. Trudnica koja ne puši trebala bi izbjegavati izlaganje pasivnom pušenju jer ono može oštetiti fetus na sličan način.

 

Prirođene nakaznosti srca, mozga i lica češća su u djece pušačica nego u žena koje ne puše. Pušenje majke može povećati mogućnost sindroma iznenadne smrti dojenčeta. Osim toga, djeca majki pušačica pokazuju slabo izraženo, ali mjerljivo zaostajanje u tjelesnom razvoju, intelektualnom napredovanju i ponašanju. Smatra se da je to posljedica učinka ugljen monoksida jer on može smanjiti snadbjevanje tjelesnih tkiva kisikom i nikotinom, te poticati lučenje hormona koji stišću (sužavaju) krvne žile koje opskrbljuju posteljicu i maternicu.

 

Pijenje alkoholnih pića tokom trudnoće glavni je poznati uzrok prirođenih nakaznosti. Fetalni alkoholni sindrom, jedna od glavnih posljedica uzimanja alkohola tokom trudnoće, nalazi se u oko 2,2 od 1000 živorođene djece. Ovo stanje obuhvaća zastoj u rastu prije ili nakon rođenja, nakaznosti lica, malu glavu (mikrocefaliju), vjerojatno uzrokovanu rastom mozga koji je manji od normalnog i nenormalnim razvojem ponašanja.

 

Mentalna (duševna) zaostalost je češće uzrokovana fetalnim alkoholnim sindromom nego bilo kojim drugim poznatim uzrokom. Osim toga, alkohol može izazvati poteškoće u rasponu od spontanog pobačaja do teških razvojnih poteškoća kod dojenčeta ili djeteta u razvoju, poput nedruštvenog ponašanja i manjka pažnje. Ove poteškoće se mogu razviti čak i kada dijete ne pokazuje nikakav očiti poremećaj pri rođenju.

 

Opasnost od spontanog pobačaja gotovo se podvostručava kada žena pije alkohol u bilo kojem obliku tokom trudnoće, osobito ako pije obilno. Često je tjelesna težina djece žena koje tokom trudnoće piju, ispod normale. Prosječna porođajna težina djece izložene alkoholu je oko 1,8 kilograma u usporedbi sa ostalom djecom čija je težina 3,2 kilograma.

 

Drogiranje i ovisnost sve se više sreću kod trudnica. U SAD više od pet miliona ljudi, od koji su mnogi žene u reprodukcijskoj dobi, trajno uzima marihuanu ili kokain.

 

Jeftina i osjetljiva laboratorijska pretraga, zvana hromatografija može se iskoristiti za provjeru ženine mokraće na sadržaj heroina, morfina, amfetamina, barbiturata, kodeina, kokaina, marihuane, metadona ili fenotiazina. Intravenske ovisnice u većoj su opasnosti od anemije, infekcija krvi (bakterijemije) ili srčanih zalistaka (endokarditisa), apscesa (gnojnih upala) kože, hepatititsa (upale jetre), flebitisa (upale vena), upale pluća, tetanusa i spolno prenosivih bolest uključujući i AIDS. Oko 75% djece u kojih se razvije AIDS imaju majke koje su intravenske ovisnice ili prostitutke. Ova djeca su u opasnosti od drugih spolno prenosivih bolesti, hepatititisa i infekcija. Također je veća vjerovatnost da će rast u maternici zaostajati a porod biti prijevremeni.

 

Oko 14% trudnica u izvjesnoj mjeri uzima marihuanu. Njezin glavni sastojak tetra-hidrokanabinol (THC) može prijeći kroz posteljicu i tako utjecati na fetus. Premda nema specifičnog dokaza kako marihuana uzrokuje prirođene nakaznosti ih usporava rast u maternici, neka istraživanja ukazuju kako je obilnija upotreba povezana sa nenormalnostima ponašanja u djece.

 

Uzimanje kokaina tokom trudnoće uzrokuje ozbiljne poteškoće i za majku i za fetus a mnogi koji koriste kokain koriste istodobno i druge droge. Kokain potiče centralni nervi system (CNS) da djeluje kao lokalni anestetik i stišče krvne žile. Stisnute krvne žile mogu smanjiti priljev krvi tako da fetus ponekad ne dobiva dovoljno kisika. Smanjena krvna opskrba i opskrba kisikom fetusa može utjecati na rast raznih organa i obično dovodi do poremećaja koštanog sistema i nenormalno uskih dijelova crijeva. Nervni sistem i poteškoće u ponašanju kod djece korisnika kokaina uključuju hiperaktivnost, nekontrolirano drhtanje i prilične poteškoće u učenju, koje se mogu protegnuti 5 godina pa i dulje.

 

Ako se u trudnice iznenada razvije visok krvni pritisak ili krvarenje iz prijevremeno odljuštene posteljice (abruptio placentae) ili ukoliko se rodi iz neobjašnjivih razloga mrtvorođeno dijete, njezina se mokraća obično pregledava na sadržaj kokaina. Među ženama koje uživaju kokain tokom trudnoće oko 31% ima prijevremeni porod, 19% ima dijete sa zastojem rasta a 15% ima prijevremeno odljuštenje posteljice. Ako žena prestane uzimati kokain nakon prvih 3 mjeseca trudnoće, opasnost od prijevremenog poroda i prijevremenog odljuštenja posteljice je i dalje povećana, rast fetusa će vjerojatno biti normalan.

 

Zdravstveno stanja trudnice

Ako se u trudnice otkrije visok krvni pritisak, doktoru može biti teško razlikovati je li on uzrokovan trudnoćom ili nečim drugim. Liječenje visokog krvnog pritisaka tokom trudnoće predstavlja problem, povoljna djelovanja na majku moraju se odvagnuti naspram mogućim opasnostima za fetus. Međutim, u kasnoj trudnoći, visoki krvni pritisak može ukazivati na ozbiljnu prijetnju za zdravlje i majke i fetusa te se mora odmah liječiti.

 

Ukoliko je trudnica prije imala infekciju mokraćnog mjehura, rano u trudnoći se mora pregledati uzorak mokraće. Ako se otkriju bakterije, doktor propisuje antibiotike kako bi se pokušala preduhitriti infekciju bubrega, koja je povezana sa prijevremenim porodom i prijevremenim prsnućem plodovih ovoja.

 

Bakterijske infekcije vagine tokom trudnoće mogu također dovesti do prijevremenog poroda ili prijevremenog prsnuća plodovih ovoja. Liječenje antibioticima smanjuje mogućnost ovih poteškoća.

 

Bolest koja uzrokuje groznicu (temperaturu veću od 37,5° C) tokom prva 3 mjeseca trudnoće povećava vjerovatnost spontanog pobačaja i nakaznosti CNS-a (centralnog nervnog sistema) u djeteta. Groznica u kasnoj trudnoći povećava vjerovatnost prijevremenog poroda.

 

Hitni hirurški zahvati tokom trudnoće povećavaju opasnost od prijevremenog poroda. Mnoge je poremećaje, poput apendicitisa (upale slijepog crijeva), napada žučnih kamenaca i opstrukcije (zapetljaja) crijeva teško dijagnosticirati zbog normalnih promjena u trbušnoj šupljini uzrokovanih trudnoćom. U doba kada se takva bolest otkrije, može biti u uznapredovalom stadiju, što povećava mogućnost bolesti i smrti žene.

 

Pretraga

Home Category Table TRUDNOĆA - Ugrožena trudnoća