Vaš Doktor

AHALAZIJA (Kardiospazam, ezpfagealna antiperistaltika, megaezofagus)

E-mail Ispis PDF

• Uvod • Simptomi i komplikacije • Dijagnoza i prognoza • Liječenje

Uvod
Ahalazija (kardiospazam, ezofagealna antiperistaltika, megaezofagus) je nervni poremećaj nepoznata uzroka koji se može sukobiti sa dva procesa: sa ritmičkim valovima stezanja koji tjeraju hranu niz jednjak nazvanima peristaltika i sa otvaranjem sfinktera jednjaka.

Ahalaziju može uzročiti poremećaj funkcije nerava koji okružuju jednjak i opskrbljuju njegove mišiće.

Simptomi i komplikacije
Ahalazija može nastati u bilo kojoj dobi života, ali obično započinje gotovo neprepoznata u dobi između 20-40 godina i tada napreduje postepeno mjesecima i godinama. Glavni simptom je otežano gutanje i krute i tekuće hrane. Stegnut donji sfinkter jednjaka uzrokuje da se jednjak iznad njega znatno proširuje.

Drugi simptomi mogu uključiti bol u prsima, povraćanje sadržaja proširenog jednjaka i kašalj po noći. Premda rijetko, bol u prsima može nastati pri gutanju ili iz nekog nejasnog uzroka. Oko trećine ljudi koji imaju ahalaziju vraćaju neprobavljenu hranu za vrijeme spavanja. Oni mogu udahnuti hranu u pluća uslijed čega može doći do razvoja plućnog apscesa, bronhiektazija (proširenja i infekcije disajnih putova) ili aspiracijske pneumonije. Ahalazija je i rizični činioc za rak jednjaka, premda takav rak dobije vjerojatno manje od 5% ljudi sa ahalazijom.

Dijagnoza i prognoza
Rtg jednjaka napravljen za vrijeme dok osoba guta barijevu kašu pokazuje odsutnost peristaltike. Jednjak je proširen, često ogromnih dimenzija, dok je u području donjeg sfinktera jednjaka sužen. Mjerenje pritiska u unutrašnjosti jednjaka (manometrija) ukazuje na izostanak stezanja, povećanje pritisaka zatvaranja donjeg ezofagealnog sfinktera i nepotpuno otvaranje sfinktera kada osoba guta. Ezofagoskopija (pretraga jednjaka kroz savitljivu cijev za promatranje sa videokamerom) pokazuje proširenje, ali ne suženje (opstrukciju).

Prilikom ezofagoskopije doktor radi biopsiju (uzima uzorke tkiva za ispitivanje pod mikroskopom) da se uvjeri kako simptomi nisu posljedica raka na donjem dijelu jednjaka. Pregled se vrši i radi isključivanja sklerodermije kao uzroka, bolesti koja zahvaća mišiće te može otežati gutanje.

Često uzrok ahalazije nije ozbiljan i ne dovodi do bilo kakve teže bolesti. Prognoza nije tako dobra ako želučani sadržaj dospije u pluća, jer je plućne komplikacije teško liječiti.

Liječenje
Svrha liječenja je lakše otvaranje donjeg sfinktera jednjaka. Prvi pristup je proširiti sfinkter mehanički, npr. napuhavanjem balona unutar sfinktera. Rezultati tog postupka su u oko 40% slučajeva zadovoljavajući, ali mogu biti potrebna i ponavljana proširivanja. Nitrati (npr. nitroglicerin stavljen prije jela ispod jezika) ili blokatori kalcijevih kanala (npr. nifedipin) mogu odgoditi potrebu za ponovnim postupkom proširivanja, jer pomažu opuštanju sfinktera. U manje od 1% slučajeva jednjak može prilikom proširivanja puknuti dovodeći do upale okolnog tkiva (medijastinitis). Za zatvaranje razdora u zidu jednjaka potreban je hitni hirurški zahvat.

Kao alternativu mehaničkom proširivanju doktor može u donji sfinkter jednjaka injicirati otrov botulinus. To novije liječenje je isto tako djelotvorno kao mehaničko proširivanje, ali dugotrajni učinci još nisu poznati.

Ukoliko proširivanje ili liječenje otrovom botulinusa nisu uspješni, obično se izvodi operacija presijecanja mišićnih niti u donjem ezofagealnom sfinkteru. Zahvat je uspješan u oko

85% slučajeva. Međutim, u oko 15% ljudi nakon hirurškog zahvata dolazi do povremenog povrata (refluksa) kiseline.

 

Pretraga

Home Category Blog AHALAZIJA (Kardiospazam, ezpfagealna antiperistaltika, megaezofagus)