• Uvod • Uzroci povišenih vrijednosti • Uzroci sniženih vrijednosti • Literatura
Uvod Urea je konačni otpadni produkt metabolizma proteina. Nakon razgradnje proteinskih molekula na aminokiseline, procesima transaminacije i oksidativne deaminacije stvara se amonijak koji je toksičan za organizam i otklanja se u tzv. urea ciklusu. Urea se izlučuje urinom. Indikacija za određivanje koncentracije ureje u serumu je razlikovanje predbubrežne i poslijebubrežne uremije, u završnoj fazi bubrežnog oštećenja kada urotoksični znaci koreliraju sa koncentracijom ureje, te u bolesnika na dijalizi jer je koncentracija ureje pokazatelj metaboličkog statusa i upućuje na razgradnju proteina u organizmu.S obzirom da je mala molekula, urea lako prolazi sve stanične membrane i nalazi se u svim tjelesnim tekućinama i tkivima u približno istim koncentracijama. U glomerulima difundira u glomerularni filtrat, ali u proksimalnim tubulima se nešto vraća natrag u krv. Ova redifuzija je ograničena u distalnim tubulima, tako da je koncentracija ureje u konačnoj mokraći višestruko veća od one u krvi. Zdravi bubrezi mogu izlučiti velike količine ureje, ali u slučaju oštećene funkcije bubrega, raste koncentracija ureje u serumu.
Brzina glomerularne filtracije jedan je od najznačajnijih faktora koji utiče na koncentraciju ureje, ali je važna i brzina sinteze ureje, kao i reperfuzija bubrega i količina vode koja se izlučuje. Brzina sinteze ureje ovisi o dnevnom unosu proteina.
Za razlikovanje predbubrežne i poslijebubrežne uremije određivanje konentracije u serumu ili u plazmi povezano je sa određivanjem koncentracije kreatinina, odnosno sa izračunavanjem njihova odnosa.
Normalan nalaz: muškarci i žene iznad 20 g. 2,8-8,3 mmol/L
Uzroci povišenih vrijednosti: 1. Akutna i hronična bolest bubrega 2. Opstrukcija urinarnog trakta: hipertrofija prostate3. Srčana dekompenzacija 4. Addisonova bolest 5. Gastrointestinalno krvarenje (gastrointestinal bleeding) 6. Šok, trauma, stres, postoperativno 7. Lijekovi: nefrotoksični lijekovi, kortikosteroidi, tiroksin, aminofenol 8. Prehrana bogata proteinima 9. Dugotrajan tjelesni napor 10. Dehidracija (dehydration)
Uzroci sniženih vrijednosti: 1. Bolest jetre (liver disease) 2. Malnutricija (malnutrition) 3. Treći trimestar trudnoće (third trimester of pregnancy) 4. Pretjerana hidracija (overhydration) 5. Akromegalija (acromegaly) 6. Nefrotički sindrom 7. Abdominalna-celiak bolest (celiac disease) 8. Trudnoća 9. Prehrana siromašna proteinima i bogata ugljenhidratima 10. Gladovanje 11. Pušenje 12. Toksemija
Literatura: Barbara A. Bullock, Reet L. Henze, Focus on Pathophysiology Drew Provan: Clinical and Laboratory Investigation (Oxford Handbook) Ravel R.: Clinical Laboratory Medicine, Mosby Samir P. Desai, MD: Clinical's guide to Laboratory Medicine Topić Elizabeta, Primorac Dragan, Janković Stipan: Medicinskobiokemijska dijagnostika u praksi