Vaš Doktor

URIN ANALIZA (Urinalysis, Analiza urina)

Normalan nalaz urina / mokraće:
Izgled
Mokraća u zdravih ljudi je bistra tekućina koja se stajanjem može zamutiti zgog izlučivanja flokula ili zbog prisutnosti različitih soli, dok u raznim bolesnim stanjima može izazvati prisutnost mikroorganizama, leukocita, eritrocita ili kristala raznih lijekova.
Boja
Svjetlo žuta – svjetle slame i potiče od mokraćnih pigmenata kao što su urohrom (iz hemoglobina), uroetrin (iz melanina), urorosein (iz indoloctne kiseline), urobilin (iz urobilinogena), a stajanjem na zraku tamni zbog oksidacije bezbojnih hromogena u obojene produkte.
Miris
Aromatičan. Na miris utječe prehrana, ali i neki lijekovi. Stajanjem se ureja iz mokraće razgrađuje u amonijak, što rezultira mirisom na amonijak. Neugodan miris se ima pri infekciji urotrakta zbog prisutne bakteriurije i leukociturije (gnoj). U stanjima koja rezultiraju ketonurijom (šećerna bolest – diabetes mellitus, gladovanje, malapsorpcija) mokraća može imati miris na voće.
Osmolalnost
Osmolalnost i specifična težina urina su indikatori koncentracijskog kapaciteta bubrega i sniženje osmolalnosti je prvi znak bubrežne insuficijencije, čak i prije porasta ureje i kreatinina u serumu.
pH
4.5-8 (oko, 6):
Bubrezi su, uz pluća, glavni organi u regulaciji acido-bazne ravnoteže jer reguliraju izlučivanje kiselina koje se stvaraju normalnim metaboličkim procesima. Visoki pH urina pokazatelj je infekcije urotrakta, ali može pokazivati da mokraća nije svježa. Važnu ulogu pH urina ima pri stvaranju mokraćnih kamenaca jer jonski sastav i topljivost tvari koje utječu na stvaranje kamenaca, odnosno na kristalizaciju, ovise o pH urina.
Specifična težina
1.005-1.030
Specifična težina i osmolalnost urina su indikatori koncentracijskog kapaciteta bubrega.
Bjelančevine-proteini: negativni
Ukupni proteini u mokraći mješavina su visoko i nisko-molekularnih proteina nastalih filtracijom plazme, proteina iz bubrega i onih iz uro-trakta, što rezultira različitim proteinurijama. Većina proteina izlučenih u mokraći zdrave osobe je postglomerulanog porijekla, pa je određivanje specifičnih proteina kao što je albumin osjetljiva pretraga za dokazivanje bubrežne bolesti.
Ketoni: negativni
Ketonska tijela (aceton, acetocetna kiselina i beta-hidroksimalačna kiselina) produkti su razgradnje masnih kiselina, normalno su prisutni u urinu i krvi u vrlo malim koncentracijama. Povećane koncentracije ukazuju na razvoj komplikacija šećerne bolesti, te ih nalazimo u urinu kod dijabetične ketoacidoze, pedijatriskih bolesnika I trudnica.
Glukoza: negativna
Glukoza se reapsorbira u tubulima iz primarne mokraće, a budući da tubuli ne mogu svu glukozu reapsorbirati, određena količina glukoze prelazi u mokraću, najviše 0,08 mmol/L glukoze. Pojava glukoze u mokraći, glikozurija, nastaje kada glukoza u krvi prelazi sposobnost reapsorpcije u tubulima i pojavljuje se u osoba sa povišenom koncentracijom šećera u krvi izazvane različitim stanjima.

Sediment / mikroskopski pregled:
Hematopoetičke stanice
Hematopoetičke stanice su: eritrociti (Erc), leukociti (Lkc), eozinofilni granulociti, limfociti i makrofagi.

Eritrociti
Mokraća zdravih osoba može sadržavati nekoliko Erc, ali nikad više od 3 Erc po vidnom polju velikog povećanja. Prisutnost Erc u mokraći, hematurija, ozbiljan je dijagnostički nalaz i uvijek je pokazatelj nekog krvarenja zbog infekcije urotrakta ili bubrežne bolesti. Ako je krv makroskopski vidljiva, naziva se makrohematurijom, dok je o mikrohematuriji riječ tek kada se krv može utvrditi mikroskopskim pregledom. Uzroci su hematurije višestruki i mogu se podijeliti na hematurije bubrežne parenhimne bolesti, bubrežne vaskularne bolesti, ekskrecijske bolesti urotrakta i sistemne poremećaje koagulacije. Bubrežne hematurije najčešće uzrokuju glomerulonefritis, tubulointersticijska oštećenja i vaskulitisi koji oštećuju krvotok u nefronu.

Makrohematurija je najčešće urološki problem i najprije treba provjeriti ima li bolesnik tzv. bezbolnu hematuriju koja se pojavljuje kod karcinoma bubrega, koagulopatije, akutnoga glomerulonefritisa; provjeriti postoje li dizurični problemi kao kod infekcija urotrakta, karcinoma mjehura, tuberkuloze bubrega, hemoragijskoga cistitisa; provjeriti je li prisutna bol koja se pojavljuje kod policističnih bubrega, karcinoma bubrega, ili su prisutne kolike kao kod nefrolitijaze, papilarne nekroze. Konačno treba provjeriti uzima li bolesnik antikoagulanse ili inhibitore agregacije trombocita.

Mikrohematuriju obilježava patološki nalaz mokraćnoga sedimenta po broju (> 3 Erc u vidnom polju) i izgledu eritrocita. Morfološke promjene od savršeno okruglih »izomorfnih« Erc do bitno promijenjenih stanica »dismorfičnih« Erc omogućuju pronalaženje porijekla krvarenja. »Izomorfni« Erc obično potječu iz donjih dijelova mokraćnoga trakta, dok »dismorfični« Erc upućuju na bubrežne bolesti. Prisutnost > 80% »dismorfičnih« Erc upućuje na glomerularnu hematuriju. Akantociti, podskupina dismorfičnih eritrocita, čini se da već u količini > 5% od ukupnoga broja Erc, upućuju na krvarenje glomerularnoga porijekla.

Hemoglobinurija
Nalaz hemoglobina u mokraći pojavljuje se kod hemolitičke anemije, nakon transfuzije inkompatibilne krvi, odnosno u stanjima intenzivnijega raspadanja Erc i posljedičnog porasta koncentracije hemoglobina u krvi. Veće količine krvi daju mokraći crvenkastu boju (oksihemoglobin). U kiseloj mokraći hemoglobin prelazi u methemoglobin, koji mokraći daje smeđu boju. Osim hemoglobina, u mokraću se može izlučiti i mioglobin.

Leukociti
Leukociti se u mokraći zdravih osoba normalno mogu naći, ali je njihov povećani broj vodeći pokazatelj za infekciju urinarnoga trakta, kao i za neinfektivne bubrežne bolesti.

Leukociturija udružena sa bakteriurijom posljedica je upale mokraćnoga mjehura (cistitisa) ili bubrega (pijelonefritisa).

  • Leukociturija može biti: bubrežnog porijekla, i to se onda odnosi na infekciju gornjih dijelova urotrakta (akutna i hronična), akutni glomerulonefritis, intersticijski nefritis, refluks, policistične bolesti bubrega, nefrolitijaze, tuberkulozu bubrega, opstrukciju mokraćnoga trakta. porijeklom iz donjih dijelova mokraćnoga trakta kod cistitisa,
  • kamenaca u mjehuru, papiloma, karcinoma mjehura, divertikuloze mjehura.
  • porijeklom iz uretre i prostate kao kod uretritisa različite etiologije (spolno prenosive infekcije, herpes, klamidija, gonoreja) i prostatitisa, hroničnoga i akutnoga, pri upalama žlijezda (Cowper, Littre; seminalne vrećice).
  • zbog bolesti susjednih organa kao kod apendicitisa, adneksitisa, piosalpingitisa,
  • karcinoma uterusa, rektuma, cekuma sigmoidnoga dijela kolona.

Eozinofilni granulociti
Eozinofilni granulociti prisutni su u mokraćnom sedimentu kod mokraćnih infekcija i tada čine < 5% od ukupnog broja Lkc. Veći postotak eozinofila može se naći kod ateroembolijskih bolesti bubrega, kao i kod sekundarnoga akutnog intersticijskog nefritisa zbog alergije na lijekove. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.

Limfociti
Limfociti su rijedak nalaz u mokraćnom sedimentu. Pojava limfocita povezuje se sa hroničnim upalnim procesima, virusnim bolestima, kao i u slučajevima odbacivanja bubrežnoga transplatata. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.

Makrofagi
Makrofagi (mononuklearni fagociti), su stanice koje se mogu naći u mokraći kod upalnih procesa. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.

Epitelne stanice
Epitelne stanice obuhvaćaju: pločasti epitel, prelazni epitel, bubrežni tubularni epitel i lipidne stanice.

Pločasti epitel
Pločasti epitel je najveća stanica u mokraćnom sedimentu i potječe iz krajnjih segmenata urotrakta (uretre) i vagine, zbog čega je često prisutan u malom broju u mokraćnom sedimentu. To su poligonalne stanice, a dolaze pojedinačno, premda se često pojavljuju i u nakupinama. Katkad se može vidjeti kolonizacija bakterija u staničnoj citoplazmi, za koju se misli da je važan korak u nastanku infekcije urotrakta.

Ako je u sedimentu prisutno dosta stanica pločastog epitela, a bez prisutnosti Lkc, to pokazuje da stanice potječu iz donjih dijelova uretre, i uglavnom znače onečišćenje zbog nepravilna skupljanja ili loše provedene toalete vanjskoga spolovila. Takav nalaz nema neku dijagnostičku važnost, a, ako je prisutan veliki broj Lkc, mora se isključiti vaginalna kontaminacija da bi se potvrdila uroinfekcija.

U vrlo rijetkim slučajevima zloćudnoga procesa u donjim se dijelovima urotrakta mogu naći stanice pločastoga epitela u mokraćnom sedimentu, ali tada pokazuju promjene u strukturi i obliku jezgre. U slučaju takvog nalaza potrebna je daljnja citološka obrada.

Prelazni epitel
Prelazni epitel ili »urotel« jest visokospecifični višeslojni epitel koji oblaže vrčeve bubrežne nakapnice, mokraćnoga mjehura u žena i proksimalnog dijela uretre u muškaraca. Nalaz stanica prelaznog epitela najčešći je kod infekcije donjih dijelova urotrakta ili nekog urološkog poremećaja dubljih slojeva, zloćudnih procesa, raznih infekcija, mokraćnih kamenaca ili hidronefroze bubrega.

Bubrežni tubularni epitel
Bubrežni tubularni epitel jednoslojni je epitel koji oblaže nefron, što uključuje stanice koje oblažu glomerule, proksimalne i distalne tubule, kao i sabirne kanaliće, zbog čega se pojavljuju u velikome broju različitih oblika. Pojava tih stanica u mokraći udružena je sa akutnom tubularnom nekrozom i sa odbacivanjem bubrežnog transplatata, sa groznicom, raznim toksičkim oštećenjima (lijekovi, naročito aspirin, teški metali), raznim upalama, infekcijama i tumorima. Tubularne su stanice obično udružene sa nalazima koji upućuju na parenhimnu bubrežnu bolest. Katkad, ali vrlo rijetko, mogu se naći i u mokraći zdrave osobe kao posljedica regeneracije epitela.

Lipidne stanice
Lipidne stanice označuju masnu degeneraciju bubrežno-tubularnoga epitela i u mokraći se obično pojavljuju kao slobodne kapljice masti ili lipidima zasićene stanice tubularnoga epitela, tzv. ovalna masna tjelešca. Mogu također biti ugrađene i u masne cilindre, kao i u kristale holesterola. Kako se lipidi vežu za proteine, lipidurija je tipičan znak obilne proteinurije, što je vezano uz velika oštećenja bubrega. U mokraći zdravih osoba lipidne stanice nisu prisutne.

Kristali
Pojava kristala u mokraći ovisi o pH mokraće i relativno je čest nalaz, iako u svježoj mokraći obično nisu prisutni. Kako mokraća može biti kisela ili alkalna, određeni kristali mogu biti prisutni samo ili uglavnom u kiseloj ili alkalnoj mokraći.
  • Kristali u normalnoj kiseloj mokraći su: urati, kalcijev oksalat, hipurna kiselina i soli amorfnih urata.
  • Kristali u normalnoj alkalnoj mokraći su: kalcijev fosfat, tripel fosfat, kalcijev karbonat, soli amorfnih urata i amonijev biurat.
  • Kristali u patološkoj kiseloj mokraći su: cistin, leucin, tirozin, holesterol.
  • Ostali kristali: bilirubin, hemosiderin, natrijev urat, kalcijef sulfat, te kristali lijekova.

Urati su klinički značajni samo ako se nađu u svježoj mokraći. Obilna prisutnost kristala indikacija je za giht ili intoksikaciju lijekovima, npr. citostatičnim lijekovima, a mogu se naći u bolestima koje karakterizira pojačana razgradnja staničnih jezgri, npr. leukozi.

Kalcijevi oksalati su prisutni kod osoba koje pokazuju tendenciju stvaranja mokraćnih kamenaca, inače nemaju neku kliničku važnost. Mogu se naći kod osoba koje su konzumirale hranu bogatu oksalatima kao što je paradajz, špinat ili salat, u bolesnika sa dijabetesom i žuticom, te pri trovanju etilen glikolom. Prisutnost kristala može uzrokovati blagu hematuriju.

Hipurna kiselina se može naći nakon primjene salicilata, kod groznice i kod bolesnika sa bolešću jetre.

Fosfati se javljaju kao kalcijevi fosfati ili kao tripel fosfat (magnezijev-amonijev fosfat) u alkalnoj mokraći ili u mokraći u kojoj je zbog stajanja došlo do razmnožavanja bakterija.

Bilirubin se rijetko nalazi a javlja se kod osoba sa bolestima jetre ili kod različitih opstrukcija žučnih vodova.

Hemosiderin se može naći kod bolesnika sa intravaskularnom hemolizom.

Kristali lijekova su različiti kristali i javljaju se nakon dugotrajne primjene nekih lijekova.

Cistin može agregirati što inducira stvaranje mokraćnog (bubrežnog) kamenca.

Tirozin nalazimo pri oštećenju jetrenog parenhima (hepatitis, ciroza) ili intoksikacijama organskim otapalima, kao i kod leukemija.

Leucin se obično nalazi zajedno sa kristalima tirozina pri oštećenju jetrenog parenhima (hepatitis, ciroza) ili intoksikacijama organskim otapalima, kao i kod leukemija.

Holesterol predstavlja rijedak i uvijek patološki nalaz (opsežna bubrežna oštećenja – nefritički sindrom, infekcije urogenitalnog trakta, kod hilurije koja se dešava pri torokalnoj ili abdominalnoj opstrukciji limfne drenaže.

Drugi kristali se pojavljuju u mokraći ali bez nekog kliničkog značaja (amorfni fosfati, amorfni urati – giht, groznica, koncentrirana mokraća, kalcijev karbonat – nakon unosa velikih količina povrća, amonijev biurat, kalcijev sulfat i natrijev urat).

Cilindri
Cilindri su elementi koji čine odljeve tubula koji dolaze iz distalnih tubula, Henleove petlje i sabirnih kanalića. Veličina i oblik variraju i ovise o mjestu nastanka.

Hijalini cilindri
Njihov povećani broj može se naći kod povišene tjelesne temperature, pojačanoga tjelesnog opterećenja, primjene diuretika, srčanih bolesti, hroničnih bubrežnih bolesti, kao i kod akutnog glomerulonefritisa i akutnog pijelonefritisa.

Nehijalini cilindri sa proteinima plazme
Cilindri sastavljeni od proteina plazme se dijele na granulirane cilindre (fino i grubo granulirani). Prisutnost grubo granuliranih cilindara znak je opsežnoga glomerulonefritisa, rjeđe se pojavljuju kod pijelonefritisa. U zdravih se osoba mogu pojaviti samo nakon jako teških tjelesnih napora. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.

Voštani cilindri građeni su pretežno od plazmatskih proteina, a njihova prisutnost u mokraći uvijek je udružena sa ozbiljnim bubrežnim bolestima poput glomerulonefritisa, zloćudne hipertenzije, nefrotičkoga sindroma, odbacivanja transplatata te opsežne hronične bubrežne bolesti. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.

Hemoproteinski cilindri obuhvaćaju hemoglobinske (upućuju na krvarenja bubrežnoga parenhima) i mioglobinske cilindre koji se mogu naći u bolesnika sa bubrežnom bolešću izazvanom »crush« sindromom. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.

Nehijalini cilindri sa stanicama
Nehijalini cilindri sa stanicama imaju ugrađene inkluzije prema kojima se zatim razvrstavaju na:
  • Eritrocitne cilindre koji označuju mukoproteinske cilindre u koje su inkorporirani Erc. Njihova prisutnost u mokraći uvijek je pokazatelj krvarenja iz bubrežnoga parenhima, odnosno akutne lezije glomerularne bazalne membrane (glomerulonefritis). Mogu se naći kod kolagenoza, infarkta bubrega, zloćudne hipertenzije. U rijetkim slučajevima mogu biti prisutni i kod akutnoga pijelonefritisa, kao i kod ishemijske bubrežne bolesti. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.
  • Bubrežne tubularne epitelne cilindre koji su građeni od mukoproteinskoga matriksa i stanica bubrežno-tubularnoga epitela. Takvi su cilindri prisutni u mokraći u slučajevima u kojima se mogu naći i slobodne stanice bubrežno--tubularnoga epitela, a to može biti kod akutnoga glomerulonefritisa i pijelonefritisa, hronične bubrežne bolesti, u dijabetičkoj nefropatiji, prigodom toksičkih oštećenja bubrega, kao i u početnoj fazi odbacivanja transplatata. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.
    • Masne cilindre koji na svojoj površini imaju kapljice masti, a njihov nalaz može se očekivati kod opsežnijih bubrežnih oštećenja, naročito kod nefrotičkog sindroma, kod subakutne i hronične upalne bubrežne bolesti, kod šećerne bolesti i nefrotičkog sindroma uz masivnu proteinuriju. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni. Mješoviti cilindri, čiji je matriks načinjen od više od jednog proteina koji može sadržavati stanice ili neke druge inkluzije, upućuju na oštećenja u više segmenata nefrona. Eritrociti u cilindru upozoravaju na glomerularna oštećenja, dok leukociti upućuju na pijelonefritis ili intersticijske bolesti. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.
Nehijalini cilindri sa bilirubinom
Nehijalini cilindri sa bilirubinom nastaju kad se mokraćom izlučuje konjugirani bilirubin koji hijalini matriks oboji žućkastosmeđe. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.

Ostali nehijalini cilindri
Bakterijski i gljivični cilindri rijedak su nalaz a pojavljuju se u imunokompromitiranih bolesnika sa bakterijskom i gljivičnom infekcijom bubrega. Bakterijski se cilindri mogu naći kod pijelonefritisa. U mokraći zdravih osoba nisu prisutni.

Pseudocilindri
Pseudocilindri su tvorevine cilindrična oblika koje nastaju izvan bubrega, a pojavljuju se u mokraći i morfološki su slični pravim cilindrima. Nazivaju se još i cilindroidima, a njihova prisutnost nema kliničkoga značenja. Tu se ubrajaju fosfatni, uratni cilindroidi ili cilindroidi kristala urata. Mogu biti prisutni i u mokraći zdravih osoba.

Uzročnici infekcija i infestacija
Bakterije u mokraći zdravih osoba nisu prisutne, ali se manji broj može naći zbog kontaminacije uzrokovane neprikladnim skupljanjem mokraće ili duljim stajanjem na sobnoj temperaturi. Tačna se identifikacija može dati na temelju mikrobiološkog ispitivanja.

Gljivice su okrugla ili ovalna oblika homogene strukture bez inkluzija. Mogu se pojaviti i u obliku hifa. Obično su prisutne u dijabetičara, u žena koje uzimaju kontraceptive, u bolesnika sa dugotrajnom antibiotičkom ili imunosupresivnom terapijom.

Paraziti u mokraći najčešće su posljedica genitalne ili fekalne kontaminacije. Trichomonas vaginalis najčešći je nalaz. Može uzrokovati vaginitis u žena i uretritis kod muškaraca. Ako je živ, lako se prepozna po nepravilnom kretanju, kao i po treperenju biča i undulirajuće membrane. Ako je mrtav, teško se razlikuje od leukocita ili malih okruglih, epitelnih stanica.

Artefakti / onečišćenja
Artefakti / onečišćenja svi su elementi koji dolaze u mokraću izvanjskim putem, kao što su dlake, vlakna vate, zrnca pudera, zrnca staklene prašine i slično.

Literatura:
Barbara A. Bullock, Reet L. Henze, Focus on Pathophysiology
Drew Provan: Clinical and Laboratory Investigation (Oxford Handbook)
Ravel R.: Clinical Laboratory Medicine, Mosby
Samir P. Desai, MD: Clinical's guide to Laboratory Medicine
Topić Elizabeta, Primorac Dragan, Janković Stipan: Medicinskobiokemijska dijagnostika u praksi
 
EnglishArabicBulgarianCroatianCzechDanishDutchFinnishFrenchGermanGreekHindiItalianJapaneseKoreanNorwegianPolishPortugueseRomanianRussianSpanishSwedishCatalanFilipinoHebrewIndonesianLatvianLithuanianSerbianSlovakSlovenianUkrainianVietnameseAlbanianEstonianGalicianHungarianMalteseThaiTurkishPersianAfrikaansMalaySwahiliIrishWelshBelarusianIcelandicMacedonianYiddishArmenianAzerbaijaniBasqueGeorgianHaitian CreoleUrduChinese (S)Chinese (T)

Pretraga

Trenutno aktivnih Gostiju: 202 
Home Laboratorij URIN ANALIZA (Urinalysis, Analiza urina)