Vaš Doktor

BAKTERIJEMIJA I SEPTIČKI ŠOK

E-mail Ispis PDF

• Uvod • Bakterijemija i sepsa • Septički šok

 

Uvod

Bakterijemija, prisutnost bakterija u krvnoj struji, je česta i obično ne uzrokuje simptome. Bijele krvne stanice brzo uklanjaju većinu bakterija koje ulaze u krvotok. Katkada, međutim, ima previše bakterija pa se ne mogu lako ukloniti te se razvije infekcija koju se naziva sepsa, a uzrokuje teške simptome. U nekim slučajevima, sepsa vodi do po život opasnog stanja zvanog septični šok.

 

BAKTERIJEMIJA I SEPSA

• Uvod • Simptomi • Dijagnoza • Liječenje i prognoza

 

Uvod

Bakterijemija označava prisutnost bakterija u krvnoj struji (krvotoku). Sepsa je infekcija u krvnoj struji.

 

Vrlo se blaga, prolazna bakterijemija, može pojaviti kada osoba čvrsto stisne čeljust, jer su bakterije koje žive oko zubi stjerane u krvnu struju. Bakterije često ulaze u krvnu struju iz crijeva, ali se brzo uklanjaju prolazom krvi kroz jetru.

 

Sepsa je vjerojatnija kada postoji u tijelu neka infekcija, kao u plućima, stomaku, mokraćnom sistemu ili koži. Sepsa može nastati i kada se napravi hirurški zahvat na inficiranom području ili na dijelu tijela na kojem bakterije normalno rastu, kao što su crijeva. Postavljanje bilo kakvog stranog tijela, kao što je intravenski kateter, mokraćni kateter ili dren, može također izazvati sepsu. Što se predmet (kateter, dren i sl.) dulje vremena nalazi na postavljenom mjestu povećava se vjerojatnost od nastanka sepse. Sepsa obično nastaje kada ovisnik o drogama injicira sebi drogu. Vjerojatnija je također u osobe čiji imunološki sistem ispravno ne funkcionira. npr. osoba koja prima lijekove protiv raka.

 

Simptomi

Budući da tijelo obično može brzo očistiti mali broj bakterija, prolazna bakterijemija rijetko uzrokuje simptome. Međutim, kada se razvije sepsa simptomi su tresavica, osjećaj hladnoće, povišena temperatura, slabost, mučnina, povraćanje i proljev.

 

Sepsa može uzrokovati infekcije na bilo kom mjestu u tijelu (nazivaju se metastatske infekcije), ako se brzo ne liječi. Infekcije se mogu pojaviti na moždanoj opni (meningitis), u srčanoj vreći (perikarditis), na unutrašnjoj strani srca ili tzv. endokardu (endokarditis), u kostima (osteomijelitis) i u velikim zglobovima. Apsces (nakupina gnoja) može nastati gotovo svugdje.

 

Dijagnoza

Sepsa se može dijagnosticirati kada osoba sa infekcijom bilo gdje u tijelu naglo dobije visoku temperaturu. Ako osoba ima sepsu, obično je broj bijelih krvnih stanica u krvi znatno povećan. Za rast i prepoznavanje zaraznog organizma koriste se kulture krvi (hemokultura).

 

Međutim, bakterije mogu da ne rastu u kulturi krvi, naročito ako je osoba uzimala antibiotike. Uzorci za kulturu se uzimaju i iz materijala iskašljanog iz pluća (kutura sputuma), iz mokraće (urinokultura), rana i iz mjesta na kojima kateteri ulaze u tijelo.

 

Liječenje i prognoza

Bakterijemija uzrokovana hirurškim zahvatom ili postavljanjem katetera u mokraćni sistem obično se ne liječi, ako se kateter brzo ukloni. Međutim, prije nego se podvrgnu takvim postupcima, ljudima koji su izloženi riziku od razvoja teških infekcija, npr. onima sa oštećenjem srčanog zaliska ili slabim imunološkim sistemom, općenito se daju antibiotici da se spriječi sepsa.

 

Sepsa je vrlo ozbiljna i rizik od smrti je visok. Doktor mora odmah započeti liječenje antibioticima, čak prije nego dobije rezultate laboratorijskih kultura kojima se utvrđuje vrsta bakterija. Odgađanje antibiotskog liječenja znatno smanjuje mogućnost preživljavanja.

 

Izbor antibiotika za početno liječenje (empirijska antibiotska terapija) temelji se na vjerojatnosti da su prisutne baš određene vrste bakterija (s obzirom na mjesto infekcije i kliničku sliku bolesti). Dakle, izbor antibiotika ovisi o tome gdje infekcija započinje, mokraćni sistem, usta, pluća, crijeva ili neko drugo mjesto. Često se zajedno daju dva antibiotika da se poveća vjerojatnost ubijanja bakterija. Kasnije, kada se dobiju rezultati kulture, doktor može zamijeniti antibiotik najdjelotvornijim protiv specifičnih bakterija koje su uzročnik infekcije (nađene su u kulturi). U nekim slučajevima može biti potreban hirurški zahvat da ukloni izvor infekcije, npr. neki apsces.

 

SEPTIČKI ŠOK

• Uvod • Simptomi i dijagnoza • Liječenje i prognoza

 

Uvod

Septični šok je stanje u kojem uslijed sepse krvni pritisak pada na vrlo nisku vrijednost te ugrožava i sam život.

Septični šok se najčešće pojavljuje u novorođenčadi, u ljudi iznad 50 godina i ljudi sa kompromitiranim imunološkim sistemom. Septični šok predstavlja veći rizik kada je broj bijelih krvnih stanica nizak (leukopenija), što je slučaj u ljudi koji imaju rak, koji uzimaju lijekove protiv raka (kemoterapija) ili koji imaju hronične bolesti, npr. šećerna bolest ili ciroza.

 

Septični šok uzrokuju otrovi koje proizvode neke bakterije i citokini, tvari koje proizvodi imunološki sistem da se bore protiv infekcije. Krvne žile se prošire (dilatiraju) pa uslijed toga pada krvni pritisak uprkos povećanju srčane frekvencije i volumena izbačene krvi. Krvne žile mogu postati i propusne, što omogućava tekućini da iziđe iz krvne struje u tkiva i uzrokuje otoke. Smanjen je protok krvi u životno važne (vitalne) organe, naročito bubrege i mozak. Kasnije se krvne žile stegnu u pokušaju da povise krvni pritisak, ali se izbačaj krvi iz srca (minutni volumen srca) smanjuje tako da krvni pritisak ostaje vrlo nizak.

 

Simptomi i dijagnoza

Često su prvi pokazatelji septičnog šoka, čak 24 ili više sati prije nego krvni pritisak padne, smanjena duševna živahnost i zbunjenost. Te simptome uzrokuje smanjeni dotok krvi u mozak. Izbačaj krvi iz srca se poveća, ali se krvne žile prošire i na taj način snize krvni pritisak. Često osoba vrlo brzo diše tako da pluća odstranjuju prekomjerno ugljen dioksid pa se nivo ugljen dioksida u krvi smanjuje.

 

U rane simptome spadaju tresavica sa drhtanjem, nagli porast temperature, topla zacrvenjena koža, vrlo brzi puls i krvni pritisak koji raste i pada. Mokrenje ili diureza se smanjuje uprkos povećanog izbačaja krvi iz srca. U kasnijim stadijima temperatura tijela često pada ispod normale. Sa pogoršanjem šoka neki organi mogu zatajiti, uključujući bubrege (što dovodi do smanjenog stvaranja mokraće), pluća (što uzrokuje poteškoće sa disanjem i nisku količinu kisika u krvi), te srce (uslijed čega dolazi do zadržavanja tekućine i otoka). U krvnim žilama mogu se stvoriti krvni ugrušci.

 

Krvne pretrage pokazuju visok ili nizak broj bijelih krvnih stanica, a broj krvnih pločica može se smanjiti. Nivoi metaboličkih raspadnih proizvoda, npr. ureje, koje se lako mjere u krvi, stalno se povisuju ako bubrezi zakažu (zataje).

 

EKG može pokazati nepravilnosti srčanog ritma (aritmija), što ukazuje na nedovoljno snadbjevanje krvlju srčanog mišića. Za identifikaciju zaraznih bakterija rade se kulture krvi (hemokulture).

 

Liječenje i prognoza

Čim simptomi septičnog šoka postanu očiti osobu treba liječiti u jedinici intenzivne njege. Intravenski se daju velike količine tekućine da se podigne krvni pritisak (što se pažljivo nadgleda). Može se dati dopamin ili noradrenalin da se krvne žile stisnu (stegnu) a krvni pritisak povisi i poveća protok krvi prema mozgu i srcu. Ako se razvije zatajenje pluća, osobi može biti potrebna mehanička (umjetna) ventilacija.

 

Čim se uzmu uzorci krvi za laboratorijske kulture, intravenski se daju visoke doze antibiotika. Sve dok se laboratorijskim pretragama ne ustanovi koje su bakterije uzrokovale zarazu, obično se bolesniku istovremeno daju dva antibiotika kako bi se povećala vjerojatnost uništenja uzročnika.

 

Svaki se apsces treba isprazniti (drenirati), a kateter zbog kojeg je mogla nastati infekcija ukloni. Hirurškim zahvatom može se ukloniti bilo koje odumrlo tkivo, kao što je gangrenozno tkivo crijeva. I pored svih napora, više od jedne četvrtine ljudi sa septičnim šokom umire.

 
EnglishArabicBulgarianCroatianCzechDanishDutchFinnishFrenchGermanGreekHindiItalianJapaneseKoreanNorwegianPolishPortugueseRomanianRussianSpanishSwedishCatalanFilipinoHebrewIndonesianLatvianLithuanianSerbianSlovakSlovenianUkrainianVietnameseAlbanianEstonianGalicianHungarianMalteseThaiTurkishPersianAfrikaansMalaySwahiliIrishWelshBelarusianIcelandicMacedonianYiddishArmenianAzerbaijaniBasqueGeorgianHaitian CreoleUrduChinese (S)Chinese (T)

Pretraga

Login forma

Statistika

Posjete Sadržajima : 9186835
Trenutno aktivnih Gostiju: 124 
Home Medicina od A do Ž Infektivne i parazitarne bolesti BAKTERIJEMIJA I SEPTIČKI ŠOK