• Uvod • Simptomi i dijagnoza • Prognoza
Uvod
Pod nazivom kardiomiopatija podrazumijevaju se primarna obolenja miokarda, koja mogu da prate i obolenje endokarda, a isključuju se sekundarna obolenja: urođene srčane mane, koronarna insuficijencija, arterijalna hipertenzija i valvularne mane reumatske ili nereumatičke prirode.
Opisuje se pod različitim sinonimima, kao što su: kardiomiopatija neoznačene prirode, kongestivna kardiomiopatija, konstriktivna kardiomiopatija, idiopatska kardiomiopatija, opstruktivna kardiomiopatija, fibroza endokarda, porodična hipertrofična kardiomiopatija, skrivena afrička kardiomiopatija (Beckerov tip), itd.
Vrste obolenja
Raznolikost sinonima ukazuje na još uvijek nedovoljno poznavanje i sistematizaciju ovih obolenja.
U posljednje vrijeme se u ovoj grupi obolenja pokušava da se uvede razlikovanje na:
• Simetričnu i
• Asimetričnu kardiomiopatiju
U ovu poslijednju izdvaja se lokalno oštećenje miokarda, u smislu hipertrofije, lokalizovano u izlaznom dijelu aorte opisane kao subaortna hipertrofična stenoza.
Simptomi i dijagnoza
Simptomi se javljaju između tridesete i pedesete godine života, mada se dosta često javljaju i u najranijoj mladosti.
Početni simptomi su, uglavnom, dispnea na napor i pojava srčane insuficijencije.
Znaci
Tihi tonovi, galopni ritam, najčešće bez postojanja šuma na srcu. U nekim slučajevima može se čuti na vrhu ili nad trikuspidalnim ušćem sistolni šum različitog intenziteta.
Znaci venskog zastoja: nabrekle vene na vratu, povećana jetra i edemi.
U obliku subakutne hipertrofične stenoze karakterističan je nalaz oštrog sistolnog šuma ejekcionog tipa, lokalizovanog između vrha srca i sternuma, praćenog sistolnim fremissementom.
Rtg srca
Pokazuje povećanje srca u cjelini.
EKG
Pokazuje poremećaje ritma različite prirode: atrioventrikularni blok, ektopičan ritam, fibrilaciju pretkomora i si.
Postoje najčešće znaci hipertrofije lijeve komore, sa promjenama u T talasu koji je aplatiran ili negativan. Pored toga nalazi se i blok grane, a često i nizak QRS kompleks.
Kateterizacija srca
Kateterizacija srca pokazuje fiksiran mali minutni volumen, povećanu arteriovensku razliku oksigenisane krvi, povećanje krajnjeg dijastolnog i srednjeg sistolnog pritiska u desnoj komori, povećanje vrijednosti srednjeg pritiska u arteriji pulmonalis. Karakteristična je krivulja desne komore, koja pokazuje nestanak nagle ejekcione faze i postsistolno spuštanje krivulje kao kod perikarditisa.
Venski pritisak je povećan.
Angiokardiografija
Angiokardiografija pokazuje povećanje svih šupljina srca. Nije karakteristična.
Biohemijske analize
Nisu karakteristične. Mogu se naći promjene u elektrolitima kao i u ostalim oboljenjima sa hroničnom srčanom insuficijencijom.
Patohistološki nalaz
U cilju potvrđivanja, odnosno isključivanja, dijagnoze, potrebno je ponekad uraditi biopsiju srca. Obično se radi toga torakotomija. Patohistološki nalaz pokazuje uglavnom hipetrofiju i fibrozu miokarda.
Funkcionalne karakteristike
Zbog difuznog oštećenja miokarda efektivna propulzivna snaga miokarda je smanjena. Postoji mali minutni volumen, što prouzrokuje zastoj u lijevoj, a sljedstveno tome i u desnoj komori, sa povećanjem venskog pritiska i zastojem u venskom krvotoku - zastojna srčana insuficijencija.
Prognoza
Prognoza je rđava. Obolenje je progrijeđijentno i dovodi do smrtnog ishoda. Terapija je simptomatska.
