Vaš Doktor

BOLESTI RETINE

E-mail Ispis PDF

• Uvod • Degeneracija makule • Ablacija retine • Retinitis pigmentoza • Bolesti krvnih žila

• Arteriosklerotska retinopatija • Hipertenzivna retinopatija • Začepljenje retinalne arterije

• Začepljenje retinalne vene • Dijabetična retinopatija

 

Uvod

Retina (mrežnica) je opna osjetljiva na svjetlo koja se nalazi na unutrašnjoj površini stražnjeg dijela oka. Vidni nerv se proteže od mozga do oko središta retine (mrežnice) i tada se grana. Središnje područje retine (mrežnice), koje se zove makula sadrži najveću gustoću nerava osjetljivih na svjetlo i na taj način stvara najoštriju vidnu razdvojnu moć. Retinalna vena i arterija dolaze do retine (mrežnice) u blizini vidnog nerva i tada se granaju prateći puteve nerava. Poput vidnoga nerva i njegovih ogranaka, retina (mrežnica) sama ima bogatu opskrbu krvnim žilama koje nose krv i kisik.

 

Kornea (rožnica) i leća u blizini prednjeg dijela oka fokusiraju svjetlo na retinu (mrežnicu). Tada ogranci vidnoga nerva osjete svjetlo i vidni nerv ga prenosi u mozak u kojem se svjetlo tumači kao vidne slike.

 

 

DEGENERACIJA MAKULE

• Uvod • Simptomi i liječenje

 

Uvod

Degeneracija makule je stanje pri kojem propada makula, središnje i najvitalnije područje mrežnice.

 

Stanje zahvaća starije ljude, jednako je često u muškaraca i žena, a češće je u bijelaca nego u crnaca. Uzrok bolesti je nepoznat, ali se najčešće pojavljuje u obiteljima.

 

Dva su oblika makularne degeneracije.

•           Pri atrofičnoj (suhoj) makularnoj degeneraciji, u makuli se odlaže pigment, nema znakova bilo kakvih ožiljnih promjena, krvi ili propuštanja druge tekućine.

•           U eksudativnoj (mokroj) makularnoj degeneraciji, propušteni materijal (eksudat) stvara nasip, često okružen malim krvarenjima. Konačno se nasip stegne, ostavljajući ožiljak. Oba oblika makularne degeneracije obično zahvaćaju istodobno oba oka.

 

Simptomi i liječenje

Makularna degeneracija uzrokuje polagani ili nagli bezbolni gubitak vida. Katkada je prvi simptom iskrivljenost u jednom oku tako da se fine, ravne crte čine valovitima. Ponekad doktor može vidjeti rane fizikalne promjene u blizini makule čak prije nego se razviju simptomi. Makularna degeneracija može teško oštetiti vid, ali rijetko dovodi do potpune sljepoće. Vid pri vanjskim rubovima vidnoga polja (periferni vid) i sposobnost viđenja boja općenito nisu zahvaćeni.

 

Makularna degeneracija se slabo liječi. Međutim, kada nove krvne žile rastu u makulu ili oko nje, katkada se laserskom fotokoagulacijom mogu razoriti prije nego izazovu daljnje oštećenje.

 

 

ABLATIO RETINAE

(ablacija retine, odvajanje retine)

• Uvod • Simptomi • Liječenje i prognoza

 

Uvod

Odljepljenje mrežnice je odvajanje retine (mrežnice) od potpornog tkiva smještenog ispod.

Mreža nerava, koja čini na svjetlo osjetljivi dio retine (mrežnice), stvara tanak sloj koji je usko pričvršćen na potporno tkivo ispod njega. Kada se ta dva sloja odvoje, retina (mrežnica) ne može funkcionirati i ukoliko se ponovno ne pričvrste, može nastati trajno oštećenje.

 

•           Odlijepiti se može malo područje, ali ako se ne liječi, odlijepiti se može cijela retina (mrežnica). U jednom obliku odljepljenja, retina (mrežnica) se zapravo namreška. Ovaj oblik se obično javlja u ljudi koji su kratkovidni (miopi) ili koji su liječili kataraktu hirurškim zahvatom ili ozljedu jednoga oka.

•           U drugom obliku retina (mrežnica) se ne namreška nego se odvoji od podležećeg tkiva. Retina (mrežnica) se odvoji kada gibanje tekućine u oku poteže retinu (mrežnicu) ili kada tekućina koja se nakuplja između retine (mrežnice) i tkiva na kojem retina leži, gura retinu (mrežnicu).

 

Simptomi

Odljepljenje mrežnice je bezbolno, ali može stvoriti slike nepravilno lebdećih likova ili bljeskova svjetla i može zamagliti vid. Gubitak vida počinje na jednom dijelu vidnoga polja i kako odljepljenje napreduje, gubitak se vida širi. Ako se područje makule mrežnice odlijepi, vid se naglo pogoršava i sve postaje zamagljeno.

 

Oftalmolog ispituje retinu (mrežnicu) oftalmoskopom (instrument koji se koristi za promatranje unutrašnjosti oka) i obično može vidjeti odljepljenje. Ako se odljepljenje ne vidi oftalmoskopom, može se utvrditi i UZ-om.

 

Liječenje i prognoza

Osoba koja naglo izgubi vid mora odmah otići oftalmologu. Doktor razmatra tip odljepljenja i njegov uzrok a zatim odlučuje hoće li koristiti lasersku ili terapiju smrzavanjem ili operaciju.

Ako makula ostane pričvršćena, prognoza je odlična. Ako se retina (mrežnica) ponovno pričvrsti unutar 48 sati, prognoza je dobra. Ako je, međutim, retina (mrežnica) bila odljepljena tokom duljeg vremena ili ako krvari ili se pojavio ožiljak, prognoza je loša.

 

 

RETINITIS PIGMENTOZA

 

Retinitis pigmentoza je rijetki nasljedni poremećaj pri kojem retina (mrežnica) polako, ali stalno sve više propada te konačno uzrokuje sljepoću.

 

Neki oblici retinitis pigmentoze su dominantni, zahtijevajući samo jedan gen od svakog roditelja, drugi su vezani na X kromosom, zahtijevajući samo jedan gen od majke. U nekih ljudi, uglavnom muškaraca, razvije se i naslijeđeni oblik gubitka sluha.

 

Stanice retine (mrežnice) osjetljive na svjetlo (štapići) koje su odgovorne za vid pri slabom svjetlu, postepeno propadaju pa vid u tami postaje slab. Prvi simptomi često počinju u ranom djetinjstvu. Vremenom dolazi do sve većeg gubitka perifernog vida. U kasnim stadijima bolesti osoba ima malo područje središnjega vida i malo preostalog perifernoga vida (vid kao u tunelu).

 

Pregledavajući retinu (mrežnicu) oftalmoskopom doktor vidi specifične promjene koje upućuju na dijagnozu. U postavljanju dijagnoze može pomoći nekoliko pretraga, a pregled članova obitelji može ustanoviti način nasljeđivanja. Nijednim se liječenjem ne može usporiti napredovanje oštećenja retine (mrežnice).

 

 

BOLESTI KRVNIH ŽILA OKA

 

Bolesti krvnih žila oka uključuju krvarenje (hemoragiju), nedovoljnu opskrbu krvlju i začepljenje žila. Ti poremećaji mogu imati teške posljedice jer oštećujući retinu (mrežnicu), katkada trajno, dovode do smanjenja vida, čak i sljepoće. Oni također ukazuju da osoba ima veliki rizik od nastanka drugih bolesti, kao što je moždani udar.

 

 

 

ARTERIOSKLEROTSKA RETINOPATIJA

 

U ovom stanju, male arterije koje dovode krv u oko, postanu djelomično začepljene, jer su njihovi zidovi zadebljani. Upotrebom oftalmoskopa doktor može vidjeti zadebljane krvne žile i druge pokazatelje smanjene krvne opskrbe retine (mrežnice). Premda zadebljanje samo po sebi općenito ne oštećuje vid, ukazuje da krvne žile ovdje i drugdje u tijelu nisu zdrave i da je potrebno primijeniti preventivne mjere i liječenje.

 

 

HIPERTENZIVNA RETINOPATIJA

 

Ovo stanje se pojavljuje kada krvni pritisak postane izuzetno visok kao što je pri teškoj hipertenziji, malignoj hipertenziji i toksemiji u trudnoći. Kako stanje napreduje, krv se cijedi u retinu (mrežnicu). Krpice retine (mrežnice) postaju oštećene, jer je krvna opskrba nedovoljna te se tokom godina u retini (mrežnici) nakupi mast. Vidni nerv može nateći, stanje koje se zove edem papile. Takvo nateknuće ukazuje da je pritisak u mozgu previsok. Sve te promjene oštećuju vid i zahtijevaju hitno liječenje.

 

Svrha liječenja je sniziti visoki krvni pritisak što je korijen problema. Kada je krvni pritisak izuzetno visok i ugrožava život, liječenje može biti hitno potrebno kako bi se spasio vid i izbjegle druge komplikacije.

 

 

ZAČEPLJENJE RETINALNE ARTERIJE

 

Retinalna arterija je glavna žila koja opskrbljuje retinu (mrežnicu) krvlju. Ako je začepljena zahvaćeno oko oslijepi iznenada, ali bezbolno. Začepljenje mogu uzrokovati ateroskleroza, krvni ugrušak ili obično kapljica masti, mast koja je nakon preloma izišla iz koštane srži i kao embolus doputovala u krvnu struju.

 

Drugi važni uzrok, naročito u starijih, je upala krvnih žila u glavi (temporalni arteritis). Da bi se sačuvao vid potrebno je odmah otpočeti liječenje.

 

 

ZAČEPLJENJE RETINALNE VENE

 

Retinalna vena je glavna žila koja nosi krv iz retine (mrežnice). Njenim začepljenjem male vene u retini (mrežnici) postanu nabreknute i zavijene. Površina retine (mrežnice) postaje zastojna i natečena pa krv može istjecati u retinu (mrežnicu). Začepljenje retinalne vene pojavljuje se uglavnom u starijih ljudi sa glaukomom, šećernom bolešću, visokim krvnim pritisakom ili stanjima koja zgušnjavaju krv, kao što je nenormalno velik broj crvenih krvnih stanica.

 

Začepljenje retinalne vene uzrokuje bezbolni gubitak vida koji se razvije mnogo polaganije nego što se događa pri začepljenju retinalne arterije. Trajne promjene uključuju rast novih nenormalnih krvnih žila u retini (mrežnici) i razvoj glaukoma.

 

Angiografija fluoresceinom, postupak pri kojem doktor injicira kontrast u venu i čeka da kontrastna boja stigne do retine (mrežnice) i tada fotografira retinu, pomaže pri određivanju proširenosti oštećenja i plana liječenja. Za razaranje nenormalnih krvnih žila može se koristiti liječenje laserom.

 

 

RETINOPATHIA DIABETICA

(Djabetična retinopatija)

• Uvod • Prevencija i liječenje

 

Uvod

Šećerna bolest može dovesti do dva tipa promjena koji su među vodećim uzrocima sljepoće, neproliferativnu i proliferativnu retinopatiju. Te se promjene mogu dogoditi u dijabetičara koji uzimaju inzulin i u onih koji ga ne uzimaju.

 

Šećerna bolest zahvaća retinu (mrežnicu) jer visok nivo šećera (glukoze) u krvi čini zid malih krvnih žila debljim, ali slabijim i zato sklonijim izobličenju i propuštanju. Proširenost retinopatije i gubitka vida je povezana sa kontroliranjem nivoa šećera u krvi i što je važnije, kako dugo osoba ima šećernu bolest. Općenito, retinopatija se ne razvije ako osoba nije imala šećernu bolest barem 10 godina.

 

•           Pri neproliferativnoj (temeljnoj) retinopatiji male kapilare mrežnice se lome i propuštaju. Područje oko svakog loma u kapilarama natekne, stvarajući male džepove u kojima se odlože krvne bjelančevine. Doktor dijagnosticira to stanje ispitivanjem retine (mrežnice).

 

Angiografija fluoresceinom pomaže pri određivanju proširenosti stanja. U ranim stadijima neproliferativna retinopatija ne uzrokuje sljepoću. Mala retinalna krvarenja mogu iskriviti dijelove vidnoga polja ili ako su blizu makule, mogu zamagliti vid.

 

•           Pri proliferativnoj retinopatiji, oštećenje retine potiče rast novih krvnih žila. Takav rast se može činiti blagotvornim, ali nije. Nove krvne žile rastu nenormalno dovodeći do ožiljaka i katkada do odljepljenja (ablacije) retine. One mogu rasti ili krvariti u staklastu šupljinu. Proliferativna retinopatija mnogo više oštećuje vid nego neproliferativna retinopatija i može dovesti do potpune ili gotovo potpune sljepoće.

 

Prevencija i liječenje

Najbolji način da se spriječi dijabetična retinopatija je nadzor nad šećernom bolešću i držanje krvnog pritisaka na normalnoj razini. Ljudi sa šećernom bolešću bi morali vršiti očni pregled svake godine počevši od pete godine nakon što se šećerna bolest dijagnosticira tako da se ranim liječenjem može spasiti vid.

 

Liječenje se sastoji od laserske fotokoagulacije pri kojoj se laserskim snopom cilja kroz oko da se unište nove krvne žile i zatvore one koje propuštaju. Takvo je liječenje bezbolno, jer retina (mrežnica) ne osjeća bol.

 

Ako je krvarenje iz oštećenih žila bilo vrlo jako, može biti potreban hirurški zahvat da se ukloni krv koja se iscijedila u staklastu tekućinu (postupak zvan vitrektomija). Vid se nakon vitrektomije popravlja, a staklasta tekućina postepeno nadomješta.

 

Select Language

Pretraga

Statistika

Posjete Sadržajima : 19736241
Trenutno aktivnih Gostiju: 62 
Home Medicina od A do Ž Oftalmologija BOLESTI RETINE