• Uvod • Akutne upale PNS-a • Hronične upale PNS-a
Uvod
Pod sinuzitisima podrazumijevamo upalne procese u paranazalnim šupljinama. Infekcija u njih najčešće ulazi iz nosa preko prirodnih otvora, iz okoline (odontogena infekcija ili kod traume), a sasvim izuzetno infekcija u paranazalne šupljine može da dođe hematogenim putem iz nekog udaljenog žarišta u organizmu.
Upalna obolenja paranazalnih sinusa (šupljina) dijelimo na akutna i hronična, kataralna i gnojna.
Prema tome, koliko je paranazalnih šupljina i koju je paranazalnu šupljinu zapaljenje zahvatilo, upale dijelimo na izolovane sinuzitise (sinusitis maxillaris, sinusitis ethmoidalis, sinusitis frontalis i sinusitis sphenoidalis), polisinuzitise, kada su zahvaćeni sinusi sa jedne strane glave i pansinuzitise (kada su zahvaćene sve paranazalne šupljine).
SINUSITIS PARANASALIS ACUTA
(Akutne upale paranazalnih sinusa)
• Uvod • Dijagnoza • Prognoza
Uvod
Akutne upale paranazalnih šupljina najčešće prate akutne upale nosa.
Akutne kataralne upale obično se ne dijagnosticiraju i prođu nezapažena sa kijavicom. U ovim slučajevima, pored jake kijavice, bolesnici se žale i na glavobolju.
Gnojne upale nadovezuju se na akutna kataralna ili, pak, od početka postaju gnojna, ako za to postoje izvjesni preduslovi kao, npr. masovna infekcija, loša ventilacija paranazalnih šupljina, oslabljene imunobiološke snage organizma, oslabljena lokalna reakcija sluznice sinusa, itd.
Dijagnoza
Anamneza
Zavisno od toga koji su i koliko je sinusa zahvaćeno bolesnici se žale na glavobolje, koje mogu biti veće ili manje i koje oni mogu da lokalizuju vrlo često. Kod čeonih sinuzitisa žale se na bolove u čelu, kod maksilarnih sinuzitisa žale se na bolove u vilici, kod etmiodalnih u korenu nosa, a kod sfenoidalnih bolovi su u glavi ili u potiljku.
Pored ovih glavobolja bolesnici će se žaliti na kataralnu ili gnojnu sekreciju iz nosa. Katkad otvori sinusa mogu da budu začepIjeni uslijed edema sluznice, polipa u srednjem nosnom hodniku, pa da se sinus ne drenira i u tom slučaju su naročito jako izraženi bolovi. Bolesnici mogu nekada da nam navedu i tegobe od obolenja koje je prethodilo sinuzitisu i od koga je došlo do akutne upale sluznice paranazalnih šupljina. Te tegobe mogu da budu od strane zuba, od strane nosa, od neke povrede, itd.
Klinička slika
Lokalnim ORL pregledom konstatuje se natečena i crvena sluznica nosa i tečan ili gnojav sekret u nosu koji izlazi najčešće iz srednjeg nosnog hodnika. Ukoliko je to zadnja grupa paranazalnih šupljina, sekret može da se sliva u epifarinks, a ne u nos.
Rtg pregled
Snimak paranazalnih šupljina pokazuje manje ili više homogeno zasenčenje jedne ili više paranazalnih šupljina, zavisno od raširenosti i prirode obolenja.
Dijagnoza se postavlja u ORL ambulantama.
Minimum za dijagnozu
- anamneza,
- lokalni ORL nalaz i
- rtg snimak paranazalnih sinusa
Prognoza
Neliječeni akutni sinuzitis može da se sam spontano izdrenira i izlijeći, a može da pređe u hroničnu formu. Liječenje, naročito ako se otkloni i uzrok koji je do obolenja doveo, biće apsolutno uspješno i u takvim uslovima recidivi će biti svedeni na najmanju moguću mjeru.
SINUSITIS PARANASALIS CHRONICA
(Hronične upale paranazalnih sinusa)
• Uvod • Dijagnoza • Prognoza
Uvod
Hronične upale paranazalnih šupljina nastaju od neliječenih ili loše liječenih recidivirajućih akutnih upala. Često su uzroci hroničnih sinuzitisa izvjesna stanja ili obolenja lokalne i opšte prirode kao npr. devijacije nosne pregrade, alergijski teren sluznice gnojnih respiratornih puteva, mogućnost česte masovne infekcije, česta rashlađivanja organizma ili loši uslovi pri radu, itd.
Ovee upale mogu da budu izolovane na jednu paranazalnu šupljinu i onda govorimo o: Sinusitis maxillaris chronica, sinusitis frontalis chronica, sinusitis ethmoidalis chronica ili sinusitis sphenoidalis chronica. Ukoliko su zahvaćeni svi sinusi radi se o pansinuzitisu, a ukoliko je zahvaćena samo jedna strana radi se o polisinuzitisu.
Hronična upale paranazalnih šupljina, po pravilu, su gnojna.
Dijagnoza
Anamneza
Bolesnici se žale na dugotrajna curenja iz nosa, na česte prehlade kojom prilikom dolazi do dugotrajne gnojne sekrecije iz nosa sa manje ili više izraženom glavoboljom koju bolesnik vrlo često može da lokalizuje. Zbog ovih tegoba bolesnici mogu da se žale i na česte recidivirajuće upale donjih respiratornih puteva.
Klinička slika
Lokalnim pregledom nosa u vrijeme kada nema egzacerbacije može da se konstatuje samo tečan ili sasušen gnojni sekret u srednjem nosnom hodniku. Negativan nalaz u nosu ne isključuje postojanje hroničnog sinuzitisa.
Rtg ispitivanje
Snimkom paranazalnih sinua konstatuje se zasjenčenost jedne ili više paranazalnih šupljina. Na osnovu izgleda sjenke može se postaviti dijagnoza akutnog ili hroničnog sinuzitisa.
U nejasnim slučajevima kod maksilarnih sinuzitisa izvršimo punkciju maksilarnog sinusa i utvrdimo da li i kakvog sekreta ima u paranazalnoj šupljini.
Dijagnoza se postavlja u ORL ambulantama i odjeljenjima.
Minimum za dijagnozu
- anamneza,
- lokalni ORL pregled,
- rtg snimak paranazalnih sinusa, a katkad i
- punkcija maksilarnih sinusa.
Prognoza
Neliječeni hronični sinuzitisi mogu da traju godinama sa češćim ili rijeđim fazama egzacerbacije kada bolesnici dosta trpe. Ako je liječenje pravilno (konzervativno ili hirurško) može, ukoliko se ukloni i uzrok koji je doveo do sinuzitisa, da dođe do potpunog izliječenja.