Vaš Doktor

PUBERTET I PROBLEMI ADOELSCENATA

E-mail Ispis PDF

• Uvod • Rast i razvoj • Zakašnjelo spolno sazrijevanje

• Kontracepcija i adolescentna trudnoća • Preuranjeni pubertet • Zloupotreba anaboličkih steroida

 

Uvod

Adolescencija je vrijeme promjene, fizičkog (tjelesnog) rasta i psihosocijalnog prelaza tokom druge decenije života.

 

Najčešći zdravstveni problemi adolescentne dobi povezani su uz rast i razvoj, hronične bolesti koje se nastavljaju iz ranije dobi i probleme vezane uz eksperimentiranje novih situacija. Adolescenti isprobavaju nove načine ponašanja, čime se izlažu potencijalnim rizicima, npr. spolno prenosivim bolestima. Heteroseksualno aktivne djevojke su izložene riziku neželjene trudnoće.

 

Adolescencija je vrijeme kada se javljaju psihijatrijski poremećaji, kao depresija i drugi poremećaji, koji povećavaju rizik od samoubistva (suicida). Poremećaji prehrane, npr. anoreksija nervoza i bulimija su osobito česti u toj dobi.

 

Nasilje je postalo glavni uzrok bolesti i smrti u adolescenata. Toj činjenici pridonosi niz faktora kao razvojni problemi, pristup oružju, narkomanija i siromaštvo. Automobilske i motorističke nesreće su vodeći uzrok smrti adolescenata. Opekotine, višestruki prelomi i druge nesreće su odgovorni za visoku stopu teških ozljeda među tinejdžerima.

 

 

RAST I RAZVOJ

 

Normalan rast tokom adolescencije uključuje spolno sazrijevanje i rast tijela. Vrijeme i brzina promjena su varijabilni i ovise o nasljeđu i okolini. Fizičko sazrijevanje danas počinje prije nego u prošlim stoljećima, vjerojatno zbog poboljšanja prehrane, općeg zdravlja i uslova života. Djevojke ranije dobivaju prvu menstruaciju. U razdoblju od 1850-1950. u SAD-u se životna dob u kojoj se dobivala prva menstruacija smanjivala za 2 mjeseca u svakoj deceniji. Od 1950. godine životna dob pri pojavi prve menstruacije u SAD-u ostaje na istom nivou.

 

Tokom adolescencije većina dječaka i djevojčica dostiže odraslu visinu. Vrijeme potrebno za dostizanje konačne visine može biti različito između vršnjaka. Kod dječaka do ubrzanja rasta dolazi između 13-15,5 godina, kada je maksimalna brzina rasta i do 10 cm godišnje. Ubrzanje rasta djevojčica nastupa između 11-13,5 godina, sa maksimalnom brzinom rasta do 9 cm godišnje. Općenito su dječaci viši i teži nego djevojčice. U dobi od 18 godina dječacima je ostalo još 2 cm za rast, a djevojčicama nešto manje. Kosti, mišići i svi organi se povećavaju, osim limfnog sistema koji se smanjuje i mozga koji dosiže svoju maksimalnu veličinu tokom adolescencije.

 

Spolne promjene se zbivaju u zadanom redoslijedu događaja. U dječaka prve spolne promjene su rast skrotuma i testisa, nakon toga produljenje penisa i rast seminalnih mjehurića i prostate. Nakon toga se pojavljuje pubična dlakavost. Brada i pazušna dlakavost javljaju se 2 godine nakon pojave pubične dlakavosti. Prva ejakulacija nastaje u dobi od 12,5-14 godina, godinu dana nakon što počne produljenje penisa. Tačan trenutak prve ejakulacije određen je kombinacijom psiholoških, kulturalnih i fizičkih faktora. Povećanje grudi dječaka (gine-komastija) sa jedne strane ili obostrano uobičajena je pojava na početku adolescencije i spontano nestaje unutar godinu dana.

 

U djevojčica je prvi znak spolnog sazrijevanja rast grudi, nakon kojeg slijedi ubrzanje rasta. Ubrzo nakon toga pojavljuje se pubična i pazušna dlakavost. Prva menstruacija javlja se 2 godine nakon početka rasta grudi. Visina se najbrže povećava prije pojave prve menstruacije.

 

 

ZAKAŠNJELO SPOLNO SAZRIJEVANJE

• Uvod • Simptomi i dijagnoza • Liječenje

 

Uvod

Zakašnjelo spolno (seksualno) sazrijevanje je zakašnjenje u spolnom razvoju.

 

Kod nekih adolescenata spolno sazrijevanje počinje kasnije nego je to uobičajeno. Razlog može biti obiteljski, tj. u obitelji se kasnije javlja adolescencija nego prosječno. U toj skupini rast prije adolescentne dobi je normalan. Ipak ta djeca normalno sazrijevaju uz zakašnjenje u ubrzanju rasta i spolnom razvoju.

 

Različite anomalije mogu usporiti ili spriječiti spolni razvoj. Anomalije hromosoma uzrokuju Turnerov sindrom u djevojčica i Klinefelterov sindrom u dječaka. Drugi genetski poremećaji ometaju stvaranje hormona. Tumor koji razara hipofizu ili dio mozga odgovoran za sazrijevanje (hipotalamus) može smanjiti nivo gonadotropina, hormona odgovornih za poticanje (stimulaciju) rasta spolnih organa, ili čak spriječiti u potpunosti njihovo stvaranje. Hronična bolest također može usporiti spolno sazrijevanje (šećerna bolest, bolest bubrega, cistična fibroza).

 

Simptomi i dijagnoza

Simptomi zakašnjelog spolnog sazrijevanja u dječaka su izostanak povećanja testisa do dobi od 13,5 godina, manjak pubične dlakavosti sa 15 godina ili više od 5 godina od početka povećanja genitalija. U djevojčica simptomi su manjak razvoja grudi sa 13 godina, više od 5 godina od početka rasta grudi do prve menstruacije, manjak pubične dlakavosti sa 14 godina ili manjak menstruacije sa 16 godina. Mala visina može ukazivati na zakašnjelo sazrijevanje u oba spola.

 

Doktori uzimaju uzorke krvi zbog određivanja razloga zakašnjenja. Laboratorijski testovi pokazuju anomalije u spolnim hromosomima ili nivou hormona. Krv se uzima i zbog isključivanja šećerne bolesti, anemije i drugih stanja koja uzrokuju zakašnjenje. Poremećaji mozga dijagnosticiraju se pomoću rtg-a, CT-a ili MR-a. Koštana zrelost procjenjuje se pomoću rtg-a ruke i zapešća.

 

Liječenje

Liječenje ovisi o uzroku zakašnjenja. Prirodno zakašnjenje ne zahtjeva liječenje. Ako je hronična bolest uzrok, liječenje je usmjereno na nju nakon čega se obično proces sazrijevanja normalizira. Stanja koja su posljedica genetskih poremećaja se ne mogu izliječiti, moguća je primjena spolnih hormona u cilju razvoja sekundarnih spolnih odlika. U nekim slučajevima potreban je hirurški zahvat.

 

 

PREURANJENI PUBERTET

• Uvod • Uzroci • Simptomi i dijagnoza • Liječenje

 

Uvod

Preuranjeni pubertet je spolno sazrijevanje koje počinje prije osme godine u djevojčica ili prije desete godine u dječaka.

U pravom preuranjenom pubertetu, spolne žlijezde (ovariji ili testisi) sazrijevaju i kao posljedica toga dolazi do promjene djetetovog izgleda prema odraslom. Pojavljuje se pubična dlakavost, mijenja se oblik tijela. U lažnom preuranjenom pubertetu dolazi samo do promjene izgleda tijela prema odraslom obliku, uz nezrelost spolnih žlijezda.

 

Pravi preuranjeni pubertet je 2-5 puta češći u djevojčica u odnosu na dječake.

 

Uzroci

Pravi preuranjeni pubertet je uzrokovan preranim otpuštanjem spolnih hormona (gonadotropina) iz hipofize, koji djeluju na spolne žlijezde. Prerano otpuštanje hormona može biti posljedica poremećaja hipofize, kao što je tumor koji luči hormone, ili poremećaj na nivou hipotalamusa, dijela mozga koji kontrolira hipofizu. Oko 60% dječaka sa preuranjenim pubertetom ima uzrok koji se može odrediti. Nasuprot njima u 80% djevojčica u dobi iznad 6 godina uzrok preuranjenog puberteta ostaje nepoznat, ali većina u dobi manjoj od 4 godine ima anomaliju mozga.

 

U lažnom preuranjenom pubertetu dolazi do stvaranja visokih nivoa muških (androgena) i ženskih spolnih hormona (estrogena). Uzrok njihovom stvaranju može biti tumor nadbubrežne žlijezde ili testisa ili ovarija. Ovi hormoni ne dovode do sazrijevanja spolnih žlijezda, ali dovode do promjene izgleda prema odraslom.

 

U rijetkoj nasljednoj bolesti koja zahvaća dječake uzrok lažnom preuranjenom pubertetu (testotoksikoza) je direktno sazrijevanje testisa, neovisno o hipofizi i hipotalamusu. Slično toj bolesti postoji tzv. McCune-Albrightov sindrom koji uzrokuje lažni preuranjeni pubertet, uz poremećaj kostiju, nepravilnu pigmentaciju kože (mrlje boje "bijele kave") i hormonske poremećaje.

 

Simptomi i dijagnoza

U dječaka se razvijaju u oba oblika preuranjenog puberteta (pravi i lažni) dlakavost lica, pazuha i pubične regije. Penis se produljuje, a izgled postaje kao u odraslog muškarca (maskulini). Djevojčice dobivaju menstruaciju, osobito ako je posrijedi pravi preuranjeni pubertet, rastu grudi, pubična i pazušna dlakavost.

 

U oba spola mijenja se miris tijela, te se pojavljuju akne. Rast u visinu je ubrzan, ali prestaje ranije nego normalno, te je stoga konačna visina niža od očekivane. U pravom preuranjenom pubertetu povećavaju se testisi i ovariji do odrasle veličine, dok se to najčešće ne viđa u lažnom preuranjenom pubertetu.

 

Dijagnoza uključuje mjerenje nivoa hormona u krvi, te rtg ruke i zapešća u cilju procjene koštane zrelosti. Mogući tumori nadbubrežne žlijezde, hipofize ili hipotalamusa se otkrivaju pomoću UZ-a, CT-a ili MR.

 

Liječenje

U pravom preuranjenom pubertetu uzimanje histrelina (sintetski analog gonadotropin otpuštajućeg hormona) zaustavlja stvaranje gonadotropina u hipofizi.

 

Ako je posrijedi lažni preuranjeni pubertet koji nije uslovljen povećanim stvaranjem gonadotropina, pokušava se sa različitim lijekovima spriječiti učinak spolnih hormona.

 

Antimikotik (lijek protiv gljivica) ketokonazol smanjuje nivo testosterona u dječaka sa testotoksikozom. Testolakton smanjuje nivo estrogena u adolescenata sa

McCune- Albrightovim sindromom.

 

Ako je uzrok pravog preuranjenog puberteta tumor, odstranjenje dovodi do izlječenja.

 

 

KONTRACEPCIJA I ADOLESCENTNA TRUDNOĆA

 

Adolescenti mogu biti spolno aktivni. Uprkos tome mnogi nisu informirani o kontracepciji, trudnoći i spolno prenosivim bolestima, uključujući AIDS.

 

Poteškoće sa kontracepcijom uključuju neredovno uzimanje tableta, neplanirane i neočekivane spolne odnose, zabrinutost zbog mogućih posljedica uzimanja tableta i ograničeni izbor metoda kontracepcije, npr. korištenje dijafragme zahtjeva prvo saradnju sa doktorom ili sestrom, te ju je potrebno staviti prije odnosa. Novije metode, kao kontracepcijski potkožni implantati koji djeluje kontraceptivno kroz razdoblje od 5 godina, obećavaju veću uspješnost.

 

Adolescentima koji se nalaze u prelaznoj fazi života, neželjena trudnoća i brak znače dodatni stres. Trudne djevojke i njihovi partneri često prekidaju školovanje i time dodatno pogoršavaju svoj položaj u društvu.

 

Trudne adolescentice, posebice ako nisu uključene u prenatalnu zaštitu češće imaju komplikacije trudnoće kao što su anemija i toksemija. Uz odgovarajuće prenatalno praćenje razlike u pogledu učestalosti komplikacija trudnoće nestaju.

 

Djeca mladih majki (pogotovo majki mlađih od 15 godina) češće se rađaju prerano i sa niskom porođajnom težinom.

 

Pobačaj ne uklanja psihološke probleme zbog neželjene trudnoće, niti djevojci niti njenom partneru. Emocionalne krize nastupaju u trenutku spoznaje trudnoće, odluke o pobačaju, nakon pobačaja, na dan termina kada se dijete trebalo roditi i na godišnjicu tih dana. Obiteljsko savjetovanje i edukacija o kontracepciji pomažu u sprječavanju tih neželjenih zbivanja.

 

 

ZLOUPOTREBA ANABOLIČKIH STEROIDA

 

Zloupotreba anaboličkih steroida je korištenje steroidnih lijekova u cilju postizanja vrhunskih atletskih rezultata.

 

Anabolički steroidi su spojevi vrlo slični prirodnom hormonu testosteronu. Primjena ovih lijekova u obliku tableta ili injekcija može dati osobi prednost u dostizanju sportskih rezultata putem stimulacije rasta mišića i poboljšanja rezultata. Ipak, uzimanje tih lijekova ima neželjene nuspojave, stoga njihova primjena izaziva niz etičkih i sigurnosnih pitanja. Uprkos što su amaterska i profesionalna udruženja zabranila upotrebu anaboličkih steroida problem je i dalje prisutan u mnogim sportovima koji zahtijevaju veliku snagu.

 

Procjenjuje se da 6% - 11% mladića u SAD-u uzima steroide, uz velik udio onih koji se ne bave sportom. U toj studiji prvo uzimanje anaboličkih steroida je u dobi ispod 15 godina, 95% su muškog spola, a 65% sportaši (hrvači, ragbisti, dizači tegova).

 

Najznačajniji simptom uzimanja steroida je dramatično povećanje mišićne mase. Korisnici imaju osjećaj viška energije, a često i povećanje spolnog nagona (libido). Nuspojave su u korelaciji sa dozom lijeka. Više doze mogu uzrokovati psihološke promjene, npr. iznenadne promjene raspoloženja, iracionalno ponašanje i povećanu agresivnost ("steroidni bijes").

Akne se pogoršavaju i jedna su od rijetkih nuspojava zbog kojih adolescenti konzultiraju doktora. Kao posljedica oštećenja jetre javlja se žutica, češće zbog uzimanja tableta u odnosu na injekcije.

 

Upotreba anaboličkih steroida može se otkriti i nakon 6 mjeseci od zadnje primjene. Rade se laboratorijski testovi koji određuju raspadne produkte u mokraći.

 

Nuspojave anaboličkih steroida

• Promjene raspoloženja

• Povećana agresivnost

• Pogoršanje akni

• Ozljede mišića i tetiva

• Prerano zatvaranje ploča rasta na kostima, sa posljedičnim smanjenjem konačne visine

(ako se primjenjuju prije završetka rasta)

• Poremećaj jetrene funkcije ili jetreni tumori, moguća žutica

• Povišen krvni pritisak

• Povišen nivo ukupnog holesterola i snižen nivo HDL ("dobri" holesterol)

• U dječaka: gubitak spermija u spermi, smanjenje veličine testisa, povećanje grudi

• U djevojčica: muški raspored dlakavosti, grublji glas, smanjenje dojki, stanjenje

sluznice vagine, gubitak ili nepravilnost menstruacionog ciklusa

• U oba spola: povećanje seksualnog nagona

 
EnglishArabicBulgarianCroatianCzechDanishDutchFinnishFrenchGermanGreekHindiItalianJapaneseKoreanNorwegianPolishPortugueseRomanianRussianSpanishSwedishCatalanFilipinoHebrewIndonesianLatvianLithuanianSerbianSlovakSlovenianUkrainianVietnameseAlbanianEstonianGalicianHungarianMalteseThaiTurkishPersianAfrikaansMalaySwahiliIrishWelshBelarusianIcelandicMacedonianYiddishArmenianAzerbaijaniBasqueGeorgianHaitian CreoleUrduChinese (S)Chinese (T)

Pretraga

Login forma

Statistika

Posjete Sadržajima : 8496557
Trenutno aktivnih Gostiju: 21 
Home Medicina od A do Ž Pedijatrija PUBERTET I PROBLEMI ADOELSCENATA