Vaš Doktor

POREMEĆAJI ISHRANE DJETETA

E-mail Ispis PDF

• Uvod • Manjak vitamina E • Manjak vitamina K • Skorbut u ranoj dječijoj dobi

• Manjak esencijalnih masnih kiselina

 

Uvod

Prema svjetskim podacima malnutricija (pothranjenost) je vodeći uzrok smrti i teških bolesti u djece. Pothranjenost može biti posljedica nedovoljnog ili neprimjerenog unosa hrane, ali i nesposobnosti apsorpcije hrane ih iskorištavanja njezinih metabolita. Malnutricija se može razviti i kada je značajno povećana potreba za esencijalnim metabolitima, kao npr. Za vrijeme stresa, teških infekcija, ranjavanja ili teških bolesti.

 

Jedan od najozbiljnijih oblika malnutricije jeste proteinsko-energijska malnutricija. Razvija se u novorođenčadi i dojenčadi ukoliko je prehrana na prsima ili drugim mliječnim proizvodima neodgovarajuća. Taj tip malnutricije je relativno čest u zemljama u razvoju, u industrijskim zemljama se može razviti blaži oblik te malnutricije u siromašnim slojevima stanovništva.

 

Doktor je dužan kao dio rutinske brige o djetetu upitati roditelje o načinu djetetove prehrane i eventualne netolerancije hrane, te istražiti ima li dijete znake prehrambene manjkavosti ili poremećaja koji su vezani uz prehranu, kao što su npr. Malapsorpcija, bubrežne bolesti, proljev i metaboličke genetske bolesti.

 

Doktor mjeri tjelesnu težinu i visinu djeteta uspoređujući je sa vrijednostima normale u priručnim krivuljama ili tablicama. Ukoliko se sumnja na pothranjenost dijagnozu valja potvrditi pretragama krvi i mokraće, te mjerenjem nivoa hranjivih sastojaka.

 

Neki poremećaji uslijed manjka (deficijencija) određenih vitamina su rijetki kod djece u razvijenim zemljama. Najčešće dolazi do manjka vitamina E, vitamina K i vitamina C (dojenački skorbut) ili do manjka esencijalnih masnih kiselina.

 

 

MANJAK VITAMINA E

 

Manjak vitamina E je relativno čest u nezrele dojenčadi jer posteljica (placenta) ne propušta dobro vitamine topive u mastima, kao što je vitamin E, a taj problem loše propusnosti posteljice još je više izražen u nedonoščadi. Prema tome, davanje višenezasićenih masnih kisebna povećava iskorištavanje vitamina E, posebno u nezrele dojenčadi koja slabo apsorbiraju vitamin E.

 

Manjak vitamina E može se razviti u djece koja imaju poremećaj apsorpcije kao što je npr. Cistična fibroza i neke druge genetske nenormalnosti. Dodavanje velikih količina željeza može pogoršati manjak vitamina E.

 

Nezrela dojenčad sa manjkom vitamina E imaju mišićnu slabost i hemolitičnu anemiju u dobi od 6-10 sedmica, a pri tom se nalazi i smanjena količina vitamina E u krvi. Taj se problem može riješiti dodavanjem vitamina E.

 

Vitamin E igra određenu ulogu u razvoju retinopatije (poremećaja mrežnice oka) u nezrelog dojenčeta, okulističkog problema koji se pogoršava uslijed pojačanog izlaganja novorođenčeta čistom kisiku u inkubatoru. U djece sa crijevnom malapsorpcijom može se razviti teški manjak vitamina E uslijed čega se javljaju različiti neurološki simptomi, kao što su oslabljeni refleksi, otežano hodanje, dvostruke slike (diplopija), gubitak ravnoteže i mišićna slabost. Ti simptomi mogu napredovati, ali se uz liječenje može postići i potpuno povlačenje tih simptoma. Dijagnoza se postavlja na osnovi mjerenja nivoa vitamina E u serumu.

 

 

MANJAK VITAMINA K

 

Vitamin K je nužan za normalno zgrušavanje krvi. U novorođenčeta se zbog manjka vitamina K može razviti hemoragična bolest novorođenčeta. Bolest se razvija jer placenta slabo propušta masti, uključujući i vitamine topive u mastima, jer jetra novorođenčeta nije dovoljno zrela da bi stvarala dovoljnu količinu protrombina (jedan od faktora zgrušavanja krvi), za što je potreban vitamin K, jer je majčino mlijeko siromašno vitaminom K, sadrži samo 1-3 mikrograma u litri, dok kravlje mlijeko sadrži 5-10 mikrograma u litri i jer tokom prvih nekoliko dana života crijevo nije naseljeno bakterijama koje stvaraju vitamin K.

 

Hemoragična bolest novorođenčeta razvija se općenito 1-7 dana nakon poroda. Simptomi se očituju krvarenjem na koži, u želucu ili u prsnom košu. U težim se slučajevima krvarenje može dogoditi i u mozgu.

 

Kasna hemoragična bolest razvija se 1-3 mjeseca poslije poroda i očituje se simptomima istim onima kod hemoragične bolesti novorođenčeta. Obično je udružena sa malapsorpcijom i bolešću jetre. Incidencija oba tipa hemoragične bolesti veća je među djecom majki koje se tokom trudnoće liječe hidantoinskim antikonvulzivima (npr. Fenitoin), cefalosporinskim antibioticima ili kumarinskim antikoagulansima (npr. Varfarin).

 

Američka Pedijatrijska akademija savjetuje davanje novorođenčetu vitamina K intramuskularno 1 sat poslije poroda radi sprječavanja hemoragične bolesti novorođenčeta. Davanje vitamina K na usta se ne preporučuje jer je apsorpcija promjenljiva, a zadržavanje nepredvidljivo.

 

 

SKORBUT U RANOJ DJEČJOJ DOBI

 

Skorbut u ranoj dječjoj dobi je posljedica nedovoljnog unosa vitamina C (askorbinske kiseline), obično zbog prehrane kravljim mlijekom koje je manjkavo tim vitaminom, pa ga treba nadoknaditi. Bolest se obično razvija između 6-12. mjeseca života. Rani su simptomi razdražljivost, loš apetit i slabije dobivanje na težini. Dijete vrišti kada ga se miče, a ne može pokretati udove zbog bolova izazvanih krvarenjem ispod pokosnice (osjetljivi sloj tkiva koji pokriva kost). U starije se djece krvarenje može razviti ispod kože, kao i blago krvarenje i iz desni (gingiva) oko mliječnih zubi.

 

Kako je vitamin C nužan za stvaranje vezivnog tkiva (tkiva koje izgrađuje i druge tjelesne strukture i daje im čvrstinu) skorbut uzrokuje i nenormalnosti rebara i rebranih lukova i dugih kostiju ekstremiteta. Na rebranim lukovima se hrskavično-koštani spoj proširi i zadeblja poprimajući okruglasti oblik, pa se taj niz okruglastih zadebljanja naziva skorbutna krunica (brojanica). Rane također teže zacjeljuju.

 

Prehrana sa odgovarajućom količinom vitamina C sprječava razvoj skorbuta, limun i sok od limuna su odličan izvor vitamina C. Prema preporukama o prehrani dijete treba primiti 35 mikrograma vitamina C dnevno (oko 90 grama narančina ili limunova soka). Prehrana na majčinim prsima osigurava oko 100 miligrama vitamina C dnevno. Za liječenje skorbuta djeci se daje 100-200 miligrama vitamina C na usta dnevno sedmicu dana, a zatim se nastavlja sa 50 miligrama dnevno.

 

 

MANJAK ESENCIJALNIH MASNIH KISELINA

 

Esencijalne (bitne; životno važne) masne kiseline moraju se unositi hranom. U esencijalne masne kiseline ubrajaju se linolna, linolenska, arahidonska, eikozapentanoična i dekozaheksanoična kiselina. U tijelu se arahidonska kiselina može dobiti iz linolne kiseline, a eikozapentanoična i dekozaheksanoična iz liniolenske. Biljno ulje, npr. Kukuruzno ulje, ulje morskih algi i sojino ulje su izvori linolne i linolenske kiseline; riblje ulje je izvor eikozapentanoične i dokozaheksanoične kiseline.

 

Esencijalne masne kiseline su potrebne za mnoge fiziološke procese uključujući održavanje cjelovitosti kože i struktura staničnih membrana te za sintezu važnih biološki aktivnih spojeva kao što su prostaglandini i leukotrijeni. Neke su studije na životinjama pokazale da su esencijalne masne kiseline neophodne za normalan razvoj vida u djece.

 

Manjak linolne kiseline nastaje u dojenčadi koja prehranom dobivaju nedostatnu količinu višenezasićenih masnih kiselina. Simptomi tog nedostatka su suha i ispucana koža koja se peruta. Tekućina slična gnoju cijedi se iz područja gdje je koža naborana, osobito u području anusa.

 

Manjak esencijalnih masnih kiselina može dovesti do značajnih promjena u metabolizmu, jer remeti sadržaj masti u serumu, funkciju trombocita, odgovor na infekciju i određene imunološke odgovore. Isti se simptomi mogu razviti i u djece koja su dulje vrijeme na parenteralnoj (intravenskoj) prehrani, a nisu dobivala esencijalne masne kiseline. Ukoliko se pri dugotrajnoj parenteralnoj prehrani ne doda linolenska kiselina, razvijaju se neurološke smetnje uključujući utrnulost, slabost, nesposobnost hodanja, bolove u udovima i smetnje sa vidom (nejasan vid; skotomi). Simptomi mogu nastati i pri vrlo niskom nivou linolenske kiseline, a nestaju nakon liječenja, tj. Nadoknade linolenske kiseline.

 

Select Language

Pretraga

Statistika

Posjete Sadržajima : 23017243
Trenutno aktivnih Gostiju: 40 
Home Medicina od A do Ž Pedijatrija POREMEĆAJI ISHRANE DJETETA