Vaš Doktor

TESTOVI BUBREŽNE FUNKCIJE

E-mail Ispis PDF

Bubrežna funkcija se može procijeniti analizom krvnog uzorka kao i uzorka urina. Udio bubrežne filtracije se može procijeniti mjerenjem jednog metaboličkog otpadnog produkta - serumskog kreatinina. Razina dušičnih (azotnih) spojeva u krvi (urea, BUN) može također ukazivati na rad bubrega, premda mnogi faktori mogu uticati na taj nivo.

Kreatin klirens, mnogo tačniji test, može se izračunati iz uzorka krvi koristeći formulu koja uspoređuje nivo serumskog kreatinina sa bolesnikovim godinama, tjelesnom težinom i spolom (za tačno određivanje potrebno je 24-satno skupljanje urina.

Rtg snimanje abdomena može pokazati veličinu i smještaj bubrega, ali je pregled ultrazvukom još bolji za tu svrhu.

IVU (intravenska urografija) je rtg tehnika kojom se prikazuju bubrezi i donji mokraćni putovi. tvar koja ne propušta Rtg zrake (često nazvana radiokontrast) daje se intravenski i može se kasnije vidjeti na Rtg snimkama. radiokontrast se koncentrira u bubrezima obično za manje od 5 minuta. tada se uzme film za Rtg snimanje. tako se dobiva slika bubrega i prikazuje prolaz neprozirnog kontrasta kroz uretere u mjehur. IVU se ne preporučuje ljudima sa slabom funkcijom bubrega jer ne mogu koncentrirati radiokontrast.

Iznenadno zatajenje bubrega se događa kao neželjeni učinak u manje od 1 na 200 slučajeva nakon što se u venu ubrizga radiokontrast. Razlog zatajenju bubrega je nepoznat, ali je rizik veći u starijih ili onih koji su prethodno imali zatajenje bubrega, šećernu bolest, dehidraciju ili multipli mijelom. Ako se Rtg pretraga sa radiokontrastom mora uraditi pacijentu sa visokim rizikom, doktor mora biti siguran da je bolesnik već primao intravenske tekućine. Doktor daje nisku dozu radiokontarsta da, koliko je moguće, smanji rizik. Nekada se koristi zamjenska pretraga, npr. CT (kompjuterizirana) tomografija.

Cistografija vrši se u sklopu intravenske urografije. Međutim, retrogradna cistografija, koja se radi tako da se radiokontrast uvede kroz mokraćnu cijev (uretru), često daje više podataka o mjehuru i mokraćovodima (ureterima). rendgensko snimanje se vrši prije, tokom i nakon mokrenja.

U retrogradnoj urografiji, radiokontrast sličan onom koji se primjenjuje pri IVU, ubrizgava se izravno kroz kateter u ureter. Ta tehnika daje dobru sliku mjehura, uretera i donjeg dijela bubrega kad je intravenska urografija neuspješna. Retrogradna urografija je također korisna pri dijagnostičkoj obradi opstrukcije uretera u osobe alergične na intravenske radiokontraste. nedostaci ove metode su rizik od infekcije i potreba za anestezijom.

UZ (ultrazvučni) pregled zasniva se na odašiljanju zvučnih valova određene frekvencije u tkivo. Ti ultrazvučni valovi prodiru kroz tkivo i odbijaju se natrag u sondu gdje se pristigli signali kompjuterski obrađuju i stvara se slika anatomskih struktura. Tehnika je jednostavna, bezbolna i sigurna. Može se koristiti za pregled bubrega, uretera i mjehura, uz dodatnu prednost da se dobre slike mogu dobiti čak i kad bubrezi loše funkcionišu. UZ slika daje neke neizravne podatke o bubrežnoj funkciji. Doktori upotrebljavaju UZ pregled da izmjere količinu izmokrene urina fetusa starijeg od 20 sedmica (to mogu odrediti mjerenjem promjene volumena mjehura). Taj podatak pomaže doktoru da odredi koliko dobro rade bubrezi tog fetusa (ploda). Za novorođenčad je UZ pregled najbolji način ispitivanja trbušnih tvorbi, infekcija mokraćnih puteva i sumnjivih urođenih defekata mokraćnog sistema jer je postupak blag, a rezultati pouzdani.

UZ pregled je odličan način za procjenu veličine bubrega i otkrivanje brojnih bubrežnih nepravilnosti, uključujući krvarenje u bubrege. UZ pregled se koristi za određivanje najboljeg mjesta za biopsiju. To je najbolja dijagnostička metoda za ljude sa uznapredovalom bubrežnom bolesti čiji bubrezi ne koncentriraju radiokontrast ili koji ne podnose te tvari.

Mjehur ispunjen mokraćom može se jasno vidjeti na UZ slikama. Premda se tumori mjehura mogu ustanoviti ovim pregledom, CT (kompjuterizirana) tomografija je pouzdanija metoda.

CT (kompjutorizirana) tomografija je mnogo skuplja nego UZ pregled i IVU, ali ima neke prednosti. budući da se pomoću CT-a mogu raspoznati čvrste strukture od onih koji sadrže tekućinu, ta je pretraga najkorisnija za procjenu vrste i proširenosti bubrežnih tumora ili drugih tvorbi koje dovode do patoloških promjena normalnog mokraćnog sistema. Radiokontrast se može ubrizgati intravenski kako bi se dobilo više podataka. Pomoću CT-a može se utvrditi koliko se daleko tumor proširio izvan bubrega. Ako se prilikom vršenja CT-a u mokraćni mjehur ubrizga mješavina zraka i radiokontrasta može se dobiti jasan obris tumora mokraćnog mjehura.

Angiografija, dijagnostička pretraga prilikom koje se ubrizgava radiokontrast u neku arteriju, je najinvazivnija od bubrežnih slikovnih postupaka i rezervirana je za posebne situacije kad doktor mora prikazati krvne žile koje opskrbljuju bubreg. U mnogim je bolnicama konvencionalnu angiografiju zamijenio spiralni CT. Tom se tehnikom pomoću računala (kompjutera) pojačava (poboljšava) prikaz (slika) uz primjenu vrlo male količine radiokontrasta. Komplikacije angiografije mogu biti ozljeda arterije i susjednih organa prilikom ubrizgavanja kontrasta i reakcija preosjetljivosti na radiokontrast, te krvarenje.

Venografija je prikazna pretraga kojom se prikazuju vene pomoću Rtg zraka uz primjenu radiokontrasta. Komplikacije su rijetke i obično ograničene na istjecanje krvi i radiokontrasta oko mjesta ubrizgavanja. Mogu se dogoditi alergijske reakcije na radiokontrast.

MR (magnetska rezonansa) je pretraga kojom se mogu otkriti bubrežne tvorbe koje se drugim tehnikama ne mogu prikazati, npr. oblik tumora može se odrediti na temelju trodimenzionalnih snimaka koji se dobiju pomoću MR. Čvrste bubrežne tvorbe izgledaju drugačije od šupljih (cističnih) tvorbi, a na temelju apsorpcijskih vrijednosti tekućine u cisti (apsorpcijska vrijednost tekućine ovisi o njenoj gustoći, a očitava se iz već priređenih tablica koje predstavljaju brojčanu vrijednost, tzv. koeficijent apsorpcije za određene tekućine, npr. za vodu, krv, eksudat, transudat, zrak) doktor može raspoznati krvarenje od neke infekcije. Osim toga, MR stvara odlične slike krvnih žila i struktura oko bubrega, što pruža velike dijagnostičke mogućnosti. Ipak, kamenci i naslage kalcija u bubrezima ne prikazuju se jasno, bolji prikaz daje CT.

 

Select Language

Pretraga

Statistika

Posjete Sadržajima : 22812457
Trenutno aktivnih Gostiju: 19 
Home Medicina od A do Ž Urologija TESTOVI BUBREŽNE FUNKCIJE