Vaš Doktor

VIRUSNA UPALA SLUZNICE NOSA

• Uvod • Dijagnoza • Prognoza

Uvod

Virusna upale se javljaju u epidemijama. Šire se kapljičastom infekcijom i upala može da zahvati izolovano samo nosnu sluznicu ili, pak, čitavu sluznicu respiratornih puteva. Virusna oboleja obaraju otpornost (opštu i lokalnu) organizma, tako da poslije 3-4 dana na virusnu etiologiju upale može da se nadoveže i infekcijska.

Dijagnoza

Anamneza

Bolesnici se pored kijavice, glavobolje, žale i na poremećaj opšteg stanja što će zavisiti od vrste virusa i raširenosti infekcije. Čes­to se javlja povišena temperatura, malaksalost i slabiji san.

Klinička slika

Lokalnim ORL pregledom može da se ustanovi natečena i crvena sluznica nosa, sa prisutnom manje ili više obilnom sekrecijom u nosnim šupljinama.

Dijagoza se postavlja u ORL ambulantama.

Minimum za dijagnozu

  • anamneza,
  • lokalni ORL pregled

Prognoza

Bolest je akutna i svršava se u roku od 10-14 dana. Imuni­tet se ne stvara i moguća je ponovna pojava bolesti u roku za 2-3 nedelje.

 

VIRUSNE BOLESTI DISAJNOG SISTEMA - Gripa A/H1/N1 (Svinjska gripa)

• Uvod • Kako postupiti kod sumnje na svinjsku gripu • Definicija infekcije sa virusom A/H1N1 • Sumnjiv slučaj infekcije I postupak • Postupci pri transportu bolesnika

• Postupci čišćenja i dezinfekcije • Dezinfekciona sredstva • Prevencija

 

Uvod

Na novu gripu ćemo posumnjati kod osobe sa akutnom respiratornom infekcijom praćenom povišenom temperaturom koji je unazad 7 dana putovao, boravio na području gdje je registrirana NOVA GRIPA, ili je bio u kontaktu sa osobom kod koje je potvrđena NOVA GRIPA (H1N1)

 

Kako postupiti kod sumnje na NOVU GRIPU (H1N1) kod ljudi?

Liječnik PZZ polazi od definicije:

 

1. akutne respiratorne infekcije (ARI)

- ARI koja se javlja iznenada, manifestira se s najmanje dva simptoma:

- curenje ili zapušen nos

- bolovi u guši

- kašalj

- temp,groznica,

 

2. Bolest slična gripi T> 37.8° C , kašalj, bolovi u guši.

 

Definicija infekcije novim virusom svinjske gripe A7 H1N1

 

Potvrđen slučaj:

-bolesnik sa ARI i laboratorijski potvrđena infekcija novim virusom na temelju

testova:

- RT-PCR u odgovarajućem terminu

- izolacija virusa

- četverostruki porast titra antitijela neutralizirajućim testom, specifičnim za novi virus svinjske  gripe A/ H1N1

 

Vjerojatan slučaj infekcije novim virusom svinjske gripe A/H1N1 je bolesnik sa ARI i potvrdjenom influencom A

 

Sumnjiv slučaj infekcije novim virusom influence A/H1N1 je:

- osoba sa ARI koja je bila u bliskom, neposrednom kontaktu sa potvrđenim slučajem A/H1N1 , ili

- osoba sa ARI koja je nedavno bila u kontaktu sa osobom kojoj je potvrđena ili postavljena sumnja na

infekciju sa A/H1N1, ili

-     osoba sa ARI koja je boravila, putovala u područja sa potvrđenim slučajevima infekcije svinjske gripe A/H1N1

 

Razdoblje zaraznosti kod osoba sa sumnjivom, vjerojatnom ili potvrđenom svinjskom gripom dan prije i sedam dana poslije početka simptoma bolesti.

 

Postupak sa sumnjivim slučajem:

1 .Izolirati bolesnika i zamoliti ga da stavi masku.

 

Napomena: Gripa je kapljična infekcija (kihanje, kašljanje, šmrkanje,obično na udaljenosti od 1 m i preko kontaminiranih površina. Nošenjem hirurške maske smanjuje se mogućnost prenošenja sa pacijenta na zdravstvenog djelatnika i dr. osobe iz blize okoline.

 

2. Zdravstveni djelatnik kod obrade sumnjivog pacijenta nosi zaštitnu opremu te osigura poštivanje

procedura kapljične, kontaktne izolacije.

 

3. O sumnji na novi virus H1N1 odmah obavještava odgovornog epidemiologa koji će bolesnika

anketirati i procijeniti potrebu primjene hemoprofilakse.

 

4. Bolesniku sumnjivom na infekciju novim virusom A/H1N1 uzima se bris nosa i ždrijela propisanim

postupkom i dostavlja referentnom laboratoriju, uz prethodni dogovor sa mikrobiologom.

 

5. Ako doktor ocijeni potrebnom hospitalizaciju, nakon prethodnog dogovora sa odgovornim

infektologom određenih kliničkih centara transportuje se sanitetskim kolima, pod zaštitnom maskom

(pacijent i pratnja).

Po rijemu u bolnicu, bolesnik se smjesta u izolacijsku sobu (ili kohortno smještanje). Zdravstveno

osoblje koristi zaštitnu opremu, pri postupcima koji stvaraju aerosol koristi se zaštitna maska FFP3.

 

6.   Bolesnika koji se ne hospitalizira, doktor:

• pouči o načinu prenosa virusa influence;

• savjetuje da ostane kod kuće, dok postoji rizik prenosa na druge osobe tj. prvih sedam dana

bolesti po potrebi duže, tj.dok traju simptomi;

• savjetuje često pranje ruku sapunom, tekućom toplom vodom jer ih pri kihanju, kašljanju,

šmrkanju zagađuje, a time prenosi viruse u okolinu;

• pri kihanju, šmrkanju, kašljanju da pokrije usta, nos jednokratnom papirnom maramicom koji

pravilno odbaci; da ne dijeli pribor za jelo i dr. predmete (kontaminacija slinom)

 

Postupci pri transportu bolesnika sanitetskim vozilom

Bolesnika pod sumnjom na infekciju novim virusom HINI, se transportira sanitetskim vozilom na infektivni odjel klinike ((Sarajevo, Tuzla) po prethodnom telefonskom dogovoru saodgovornim infektologom navedene klinike. Hospitalizira se na izolacijskom bloku, za svo vrijeme bolesnik nosi kiruršku masku ,oko njega se zadržava sto manje osoba koji nose zaštitnu opremu.

Bolesnika poučiti higijeni kašlja : pri kašljanju i kihanju da pokrije usta i nos papirnom maramicom koju odlažu u pripremljenu vrećicu za otpatke.Pranje ruku nakon kasljanja, kihanja, ako nosi masku, mijenja je kad se smoci(svakih 30 min.) Svi koji sudjeluju u prevozu bolesnika (i vozač) nose zaštitnu radnu opremu.

 

Postupci čišćenja i dezinfekcije

Postupci čišćenja i dezinfekcije se provode jedako kao i kod drugih zaraznih bolesti. Po mogućnosti, koristimo materijale za jednokratnu upotrebu.

 

Dezinfekciona sredstva

Prostor nakon pregleda bolesnika se izrači, dezinficira, nakon svakog turnusa. Osoba na čišćenju mora pri tome nositi zaštitno radno odijelo (halja, gumene rukavice za čišćenje, pp i masku).

 

Prevencija: Kako izbjeći infekciju novim virusom, A/H1N1

• Socijalna distanca: održavati distancu od najmanje 1 m između osoba

• Higijena ruku: pranje češće sapunom i vodom da se reducira širenje virusa sa ruku na lice

• Respiratorna higijena: pokriti usta, nos pri kašljanju, kihanju jednokratnom maramicom

• Izolacija bolesnih, karantena izloženih

• Izbjegavati putovanja,ako nisu neophodna, kao i velike gužve,ako je moguće

• Osigurati maske za osobe sumnjive, sa simptomima, njihovu pratnju, iz okoline, za opću populaciju

u zajednici se ne preporučuje nošenje maski

• Češće čišćenje površina, kvaka, opreme

• Ako se pojave simptomi bolesti ( visoka temperatura, simptomi disajnog trakta: kašalj, bolovi u guši,

tijelu, opća slabost, kontaktirati zdravstvenu službu, radi savjeta.

• Ostati kući!

 

VIRUSNE BOLESTI DISAJNOG SISTEMA - Influenca (Gripa)

• Uvod • Simptomi • Dijagnoza • Prevencija • Liječenje

 

Uvod

Influenca (gripa) je virusna infekcija koja uzrokuje groznicu, curenje iz nosa, kašalj, glavobolju, osjećaj bolesti (malaksalost) i upalu sluznice nosa i disajnih putova.

 

Svake se godine u kasnu jesen i početak zime javljaju jako proširene epidemije respiratorne bolesti koju uzrokuje influenca. Bolest se javlja po cijelom svijetu (pandemija). Premda simptome influence mogu uzrokovati mnogi disajni virusi, virus influence A i virus influence B obično su uzročnici epidemije u kasnu jesen i zimu, mada u posljednje vrijeme, unatrag par godina, javljaju se i novi oblici virusa gripe koji mogu prouzročiti i smrtne slučajeve (virus ptičije, svinjske gripe H1N1). Simtomi su gotovo identični klasičnoj gripi.

 

Virus se širi udisanjem zaraznih kapljica koje je zaražena osoba iskašljala ili iskihala ili izravnim dodirom sa tjelesnim sokovama zaražene osobe. Nekada uzrok može biti rukovanje sa zaraženim kućanskim predmetima.

 

Simptomi

Influenca se razlikuje od obične prehlade. Simptomi počinju 24-48 sati nakon infekcije i mogu nastati iznenada. Tresavica i osjećaj groznice mogu biti početni pokazatelj influence. Tokom prvih nekoliko dana groznica je česta i temperatura se može povisiti na 38,8°C-39,4°C. Većina ljudi se osjeća dovoljno bolesno pa ostanu ležati u krevetu, imaju bolove i muku po čitavom tijelu, najviše izražene u leđima i nogama. Glavobolja je često jaka sa bolovima oko očiju i iza njih. Pri jakom svjetlu glavobolja može biti jača.

 

U početku disajni simptomi mogu biti relativno blagi sa grebenjem u bolnom ždrijelu, osjećajem pečenja u prsima, suhim kašljem i curenjem iz nosa. Kasnije kašalj može postati jak i produktivan pa bolesnik može početi iskašljavati. Koža može biti topla i užarena, naročito na licu. Usta i ždrijelo mogu se zacrvenjeti, oči suziti, a beonjače mogu biti lagano upaljene. Bolesna osoba, naročito dijete, može imati mučninu i povraćanje.

 

Nakon 2-3 dana većina simptoma naglo nestane i groznica obično prestane, premda ponekad traje do 5 dana. Međutim, bronhitis i kašljanje mogu potrajati 10 dana ili dulje, a do potpunog nestajanja promjena u disajnim putovima može proći 6-8 sedmica. Slabost i umor mogu potrajati nekoliko dana ili ponekad sedmicama.

 

Dijagnoza

Budući da većina ljudi prepozna simptome influence i budući da se influenca pojavljuje u epidemijama, često je ispravno dijagnosticira osoba koja je ima ili članovi obitelji. Ozbiljnost bolesti i visoka temperatura čine razliku između influence i obične prehlade. Pretragom krvi može se dijagnosticirati zaraza influencom, premda nije uvijek potrebna i raspoloživa. Čak je bolje za utvrđivanje dijagnoze influence pronalaženje virusa u kulturi disajnih sokova.

 

Prevencija

Osoba izložena virusu influence stvara antitijela koja je štite od ponovne infekcije tim određenim virusom. Cijepljenje protiv influence svake godine je najbolji način zaštite od dobivanja influence. Cjepiva protiv influence sadrže inaktivirane (ili "ubijene") sojeve virusa influence ili virusne čestice. Cjepivo može biti jednonamjensko (usmjereno na jedan soj) ili višenamjensko (usmjereno obično na tri soja). Jednonamjensko cjepivo dopušta primjenu veće doze protiv novoga soja virusa, a višenamjensko cjepivo ojačava otpornost protiv više sojeva. Svake se godine uvodi različito cjepivo a priređuje se na temelju predviđanja koji će sojevi najvjerojatnije uzrokovati influencu. Predviđanja uzimaju u obzir soj virusa koji je bio najviše zastupljen prilikom prethodne epidemije influence i soj koji je već izoliran u drugim dijelovima svijeta u sadašnjoj predsezoni.

 

Vakcinacija je posebno važna za one koji će se vjerojatno jako razboljeti, ako se zaraze. Vakcinaciju bi trebalo obaviti tokom jeseni, tako da nivo antitijela bude najviši u mjesecima kada se influenca najviše javlja, od novembra do marta. Većini je ljudi potrebno oko 2 sedmice da se cijepljenjem stvori zaštita. Međutim, djeca i drugi ljudi koji nisu bili izloženi virusu influence moraju, da bi razvili zadovoljavajuću imunost, primiti dvije doze cjepiva sa razmakom od jednog mjeseca.

 

Amantadin ili rimantadin su dva antivirusna lijeka, koja mogu osobu zaštititi od influence A, ali ne od influence B. Primjenjuju se prilikom epidemija influence A da bi zaštitili one koji su u dodiru sa zaraženim ljudima i necijepljene osobe u kojih postoji visoki rizik da se zaraze i obole. Lijek se može ukinuti 2-3 sedmice nakon što se osoba cijepila. Ako se ne može dati cjepivo amantadin ili rimantadin se uzimaju tokom cijelog razdoblja epidemije, obično 6-8 sedmica. Ti lijekovi mogu uzrokovati nervozu, nesanicu i druge nuspojave, naročito u starijih i u onih sa bolešću mozga ili bubrega. Čini se da rimantadin uzrokuje manje nuspojava nego amantadin.

 

Liječenje

Influenca se najdjelotvoranije liječi mirovanjem u krevetu, održavanjem dovoljne količine vode u organizmu (hidracijom) i izbjegavanjem napora, najbolje od početka simptoma pa 24-48 sati nakon što se tjelesna temperatura vrati na normalu. Ljudi sa teškim simptomima, ali bez komplikacija, mogu uzeti paracetamol, acetilsalicilnu kiselinu (aspirin), ibuprofen ili naproksen.

 

Zbog opasnosti od dobivanja Reyeova sindroma djeci se ne bi smjelo davati acetilsalicilnu kiselinu (aspirin). Paracetamol se, međutim, može davati djeci, ukoliko je potrebno. Druge mjere, već nabrojene za običnu prehladu (hunjavicu), mogu olakšati simptome, npr. sredstva protiv otoka nosne sluznice (nosni dekongestivi) i inhalatori (udisanje pare).

 

Ako se počnu uzimati u ranom stadiju nekomplicirane infekcije influencom A, amantadin ili rimantadin, smanjuju trajanje i težinu groznice i simptoma sa strane disajnog sistema. Nijedan ne smanjuje težinu virusne upale pluća, ali se jedan ili drugi mogu dati za brži oporavak.

 

Pokazalo se da ribavirin, koji se može udisati kao aerosol ili uzeti u obliku tablete, skraćuje trajanje groznice i utječe na razmnožavanje virusa, ali njegova je upotreba još pokusna. Ribavirin se, međutim, može dati kako bi se ublažili simptomi virusne pneumonije.

Kao pouzdana prevencija protiv svinjskog tipa gripe H1N1 pokazao se lijek Tamiflu.

 

Sekundarna bakterijska infekcija se liječi antibioticima. Bakterijsku pneumoniju koju uzrokuje jedan od tipova pneumokoka, može spriječiti višnamjensko cjepivo koje sadrži uobičajene tipove pneumokoka. Cjepivo se ne daje nekome ko već ima influencu.

 

VIRUSNE BOLESTI DISAJNOG SISTEMA - Obična prehlada

• Uvod • Simptomi i komplikacije • Dijagnoza • Liječenje

 

Uvod

Obična prehlada je virusna infekcija sluznice nosa, sinusa, ždrijela i velikih disajnih putova.

Prehlade uzrokuju mnogi različiti virusi. Pikornavirusi, kao što su rinovirusi, uzrokuju najveći broj proljetnih, ljetnih i jesenskih prehlada. Virusi influence i respiratorni sincicijski virusi, koji se redovito pojavljuju u kasnu jesen i zimu uzrokuju čitav spektar bolesti, uključujući prehlade.

 

Virusi influence šire se lako sa osobe na osobu iskašljavanjem ih kihanjem zaraznih kapljica. Rinovirusi i respiratorni sincicijski virusi na isti se način prenose, ali možda uglavnom izravnim dodirom zaraženih lučevina koje se prenose prstima.

 

Zašto se neka osoba nekada lakše zarazi nego druga, nije potpuno jasno. Nadolazak groznice ne uzrokuje prehladu samu po sebi niti povećava osjetljivost osobe na zarazu respiratornim virusom. Čini se da ni opće zdravstveno stanje osobe ili navike jedenja nisu od presudne važnosti. Tom ne doprinosi niti neka nenormalnost nosa ili ždrijela kao što su povećani krajnici ili adenoidi. Međutim, u ljudi koji su izmoreni ili emocionalno opterećeni, koji imaju alergije nosa ili ždrijela, te u žena koje su u sredini svog menstruacijskog ciklusa, lakše se mogu primijetiti simptomi prehlade.

 

Simptomi i komplikacije

Simptomi obične prehlade počinju 1-3 dana nakon zaraze. Obično prvi simptomi su nelagodnost u nosu i ždrijelu. Kasnije osoba počne kihati, curi joj iz nosa i osjeća se blago bolesnom. Obično ne dolazi do groznice, ali se katkada, kada počnu simptomi, pojavi lagana groznica. Izlučevine (sline) iz nosa su vodenaste i bistre a prva dva dana mogu biti obilne. U većine ljudi razvije se kašalj. Simptomi obično prestanu za 4-10 dana, premda kašalj sa iskašljajem ili bez njega često traje i iduće sedmice.

 

Komplikacije mogu produljiti simptome. Infekcija dušnika (traheje) uz stezanje u prsnom košu i nelagodno pečenje vjerojatniji su u nekih ljudi i pri infekciji nekim virusima. Ljudi koji inače pate od bronhitisa ili astme mogu imati više poteškoća sa disanjem za vrijeme prehlade i nakon nje. Bakterijska infekcija ušiju, sinusa ili traheje (dušnika) i disajnih putova (traheobronhalna infekcija) može se razviti nakon prehlade pa je potrebno provesti antibiotsko liječenje.

 

Dijagnoza

Većina prehlada se može lako dijagnosticirati na temelju tipičnih simptoma. Međutim, bakterijske infekcije, alergije i drugi poremećaji mogu uzrokovati i simptome slične onima influence (gripe). Visoka temperatura upućuje da infekcija nije obična prehlada. Pretrage za postavljanje dijagnoze prehlade nisu potrebne, ukoliko se nisu razvile komplikacije.

 

Liječenje

Osoba sa običnom prehladom mora se utopliti i udobno smjestiti te nastojati izbjegavati širenje infekcije na druge. To je često najlakše učiniti u najranijim stadijima infekcije. Svako sa groznicom ili teškim simptomima trebao bi se odmarati kod kuće. Pijenje tekućine pomaže održati lučevine rahlijima (manje gustim) i lakšima za izbacivanje.

 

Sredstva protiv prehlade su popularna, ali je većina njihovih dobrih učinaka upitna. Acetilsalicilna kiselina (aspirin) čak može povećati rasijavanje (izbacivanje) virusa, a simptome samo blago poboljšati. Ako je potrebno davati lijek da bi ublažio bol ili groznicu kod djeteta ili osobe u razvoju, prednost se daje paracetamolu ili ibuprofenu, jer uzimanje acetilsalicilne kiseline (aspirina) povećava rizik od nastanka Reyeova sindroma, moguće smrtnog stanja.

 

Sredstva koja smanjuju otok nosne sluznice dovode do privremenog i ograničenog olakšanja. Uzimanjem antihistaminika sprječava se curenje iz nosa, ali se za njih pokazalo da djeluju samo u ljudi sa alergijama, a uzrokuju pospanost i druge nuspojave, pogotovo u starijih osoba.

 

Udisanje pare ili aerosola iz inhalatora je metoda koju neki smatraju korisnom za razrijeđenje tjelesnih sokova i smanjivanje stezanja u prsima, a ispiranje nosnih putova izotoničnom otopinom soli može pomoći u uklanjanju žilavih slina. Kako kašljanje može biti jedini način izbacivanja tjelesnih sokova i propalog materijala iz disajnih putova za vrijeme virusne infekcije, bolje je kašalj ne liječiti, ukoliko ne smeta pri spavanju. Jaki kašalj se može liječiti sredstvima koja ga potiskuju (antitusicima). Antibiotici nisu djelotvorani za običnu prehladu, treba ih koristiti samo ako se razvija i bakterijska infekcija.

 

VIRUSNE INFEKCIJE CNS-a

Virusne infekcije CNS-a (centralnog nervnog sistema) uzrokuju različiti virusi koji u prvom redu zahvaćaju mozak i kičmenu moždinu, a katkada i opne koje ih okružuju (meninge).

 
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL
EnglishArabicBulgarianCroatianCzechDanishDutchFinnishFrenchGermanGreekHindiItalianJapaneseKoreanNorwegianPolishPortugueseRomanianRussianSpanishSwedishCatalanFilipinoHebrewIndonesianLatvianLithuanianSerbianSlovakSlovenianUkrainianVietnameseAlbanianEstonianGalicianHungarianMalteseThaiTurkishPersianAfrikaansMalaySwahiliIrishWelshBelarusianIcelandicMacedonianYiddishArmenianAzerbaijaniBasqueGeorgianHaitian CreoleUrduChinese (S)Chinese (T)

Pretraga

Login forma

Statistika

Posjete Sadržajima : 9922489
Trenutno aktivnih Gostiju: 176 
Home Medicina od A do Ž