Vaš Doktor

POVREDE NA RADU


• Uvod • Ljudski faktori • Faktori radne sredine • Socijalno-ekonomski faktori
• Prevencija povreda na radu

 

Uvod

Najčešća profesionalna oštećenja su povrede pri radu izazvane djelovanjem mehaničke energije. U vezi sa razvojem privrede broj povreda pri radu je važan problem. Većina bolesti koje čovjek preboli ne ostavljaju nikakva traga, dok povrede na radu mogu uzrokovati trajna oštećenja zdravlja i smanjenu radnu sposobnost. S obzirom na invalidnost kao posljedicu povreda pri radu, može se takva oštećenja smatrati i važnim socijalno-medicinskom problemom.
Uzroci povreda pri radu često su puta toliko kompleksni da im je teško pronaći pravi uzrok.

 

LJUDSKI FAKTORI

  1. ŽIVOTNA DOB. Od povreda pri radu najčešće stradavaju mladi radnici između 15-25. godine života i stariji radnici. "Najsigurniji" su radnici u dobi 50-55 godina. Jedan od razloga tome je svakako veće iskustvo radnika srednje dobi i njihovo stečeno stručno znanje koje ih štiti od povreda. Drugi razlog je u različitom stavu mladih i starijih radnika prema radu. Mladi radnici često dožive nesreću jer nisu dovoljno oprezni, jer "preziru", omalovažavaju opasnosti, dok su radnici srednje životne dobi oprezniji. Međutim, nakon 60. godine života pad psihofizioloških funkcija radnika može biti tako izrađen da znanje, iskustvo i oprez nisu dovoljni da spriječe nesreću pri radu pa je broj nesreća iznad te dobi u porastu.
  2. SPOL. Žene doživljavaju manje nesreća pri radu nego muškarci. Čini se da je to više uslovljeno činjenicom da su muškarci na radu izloženiji opasnostima nego većom sklonošću muškaraca da se ozlijede pri radu.
  3. SPOSOBNOST ZA ZVANJE. Utjecaj na sposobnost za zvanje imaju mnogi faktori, a najznažajniji su među njima psihomotorika, funkcija osjetnih organa, inteligencija i stav prema radu. Psihomotorika je skupni izraz za sve one funkcije kod kojih dolazi do izražaja spretnost, koordiniranost i brzina pokreta pojedinih dijelova tijela ili čitavog tijela. Ispitanici koji imaju slabu psihomotoriku imaju više povreda pri radu nego oni koji su spretniji. Što se tiče funkcije osjetnih organa kao činioca povreda pri radu, u prvom redu dolaze u obzir vid i sluh. Nađeno je da u prosjeku radnici sa mnogo povreda pri radu imaju i veći postotak različitih defekata vida. Ovisnost između inteligencije i povreda pri radu postoji samo onda ako je inteligencija niža od prosjeka. Inače inteligencija nema utjecaja na pojavu nesreća pri radu. Stav prema radu jako utječe na pojavu povreda. Ako čovjek u svom poslu ne nalazi zadovoljstvo, češće se ozljeđuje, jer se ne može prilagoditi radu, a bez prilagođavanja nema ni sigurnosti od povreda.
  4. NEDOSTATAK ZNANJA STEČENOG ŠKOLOVANJEM I PROFESIONALNOG ISKUSTVA od posebne je važnosti u nastajanju nesreća pri radu. Opaženo je da često stradaju novi radnici koji dolaze u industrijska središta iz sela. Osim što su potpuno promijenili način života, nisu obrazovani za zadatke koje pred njih postavlja proizvodnja pa se češće ozljeđuju.
  5. MNOGE AKUTNE I HRONIČNE BOLESTI radnika imaju nesumnjiv utjecaj na nastanak povreda pri radu. Čak i glavobolja ili prehlada mogu povisiti broj nesreća pri radu, a dokazana je povezanost između nesreća pri radu sa hipertonijom i neurozama.
  6. EMOTIVNA SVOJSTVA radnika u nastanku povreda imaju veliko značenje. Pokazalo se da se ljudi koji nisu staloženi, koji se jako uzbuđuju, češće ozljeđuju nego mirni i staloženi. Povod povredi pri radu može biti i velika žalost ili pretjerano radosno raspoloženje - emocije koje nadvladaju čovjekovu pažnju i dovedu do nesreće. Kod nekih radnika opažena je "sklonost" prema povredama koja može trajati čitav život ili samo kraće ili duže vrijeme. To su radnici koji su problem zbog toga što se često povređuju. Uzroke te "sklonosti" ozljeđivanju je u većini slučajeva teško pronaći, jer leže u samom čovjeku a mnogo puta i u njegovoj socijalnoj sredini.
  7. ALKOHOL I DROGE. Alkohol ima važan utjecaj na nastanak povreda pri radu, jer djeluje na koordinaciju pokreta, uzrokuje diplopiju, smanjuje koncentraciju i na taj način dovodi do nesreće. Kod toga su opasnije male količine alkohola koje uzrokuju euforiju koje radnici nisu ni svijesni. U današnje vrijeme u istom smislu uzimanje droga ovisnosti može biti važan faktor u etiologiji nesreća pri radu.

 

FAKTORI OKOLINE

  1. FIZIČKA RADNA OKOLINA. Među faktorima fizikalne radne okoline koji mogu utjecati na nastajanje povreda pri radu su osvjetljenje, toplotni uslovi i buka. Osvjetljenje nije samo činioc koji ima nesumnjiv utjecaj na radni učinak, već je to i činioc mnogih povreda pri radu. Preslaba osvijetljenost dovodi do umora i produženja vremena reakcije pa preko toga i do povrede. Poseban problem je blještanje na radnom mjestu. Toplotni faktori imaju važnu ulogu u nastajanju pogodne situacije za nesreću. Činjenica je da se broj nesreća pri radu povećava ako toplotni uslovi u radnoj okolini nisu povoljni. Kad je temperatura okoline preniska, povećani se broj nesreća tumači poremećenjem psihomotorike (posebno fine motorike prstiju), dok su za porast nesreća pri visokom toplotnom opterećenju odgovorni faktori tromost i pospanost kao prvi znaci umora pri radu u pretoploj prostoriji.Buka je također činioc koji može dovesti do povreda. U bučnoj okolini radnik lako prečuje signale za opasnost, a s druge strane buka dovodi do umora i smanjuje pozornost, što može biti odlučno za nastanak neke povrede.
  2. PSIHOLOŠKA RADNA OKOLINA. Pod time se podrazumijeva međuljudske odnose u poduzeću. Opaženo je da na radnim mjestima na kojima postoje nesuglasice između radnika ili između radnika i poslovođa ili uprave, postoji i veći broj povreda pri radu. Svađa ili neslaganje izaziva poremećenje emocionalne ravnoteže radnika što ima za posljedicu agresiju koju radnik "iskaljuje" na svom stroju, posljedica čega može biti nesreća.
  3. ORGANIZACIJA RADA je blisko povezana sa pojavom nesreća. Pri tom je važno pitanje radnog vremena i odmora, jer su sa ta dva pitanja povezana i pojava umora pri radu. Dokazano je da predugo radno vrijeme, zbog umora koji nastaje, smanjuje radnu produktivnost, a povećava broj povreda pri radu. Prekovremeni rad, preintenzivan rad, monotoni rad su daljnji faktori organizacije rada koji mogu prouzročiti nesreću. Važno mjesto u nastajanju povreda ima i posve tehnička organizacija rada (doprema i otprema materijala, zakrčenost puteva, otpatci na podovima, skliski podovi i si.).

 

SOCIJALNO-EKONOMSKI FAKTORI

Nesumnjiva komponenta u nastajanju povreda jest i socijalno-ekonomsko stanje radnika. To su životni standard, stanovanje, običaji prehrane i obiteljske prilike. Poznato je da se nekvalificirani radnici sa niskim životnim standardom češće ozljeđuju nego kvalificirani. Oni imaju slabije zarade, slabije su hranjeni, često dugo putuju do radnog mjesta i na posao dolaze umorni.

Socijalno-ekonomski faktori, čini se, imaju utjecaja i na broj povreda u pojedinom danu u sedmici. Ponedjeljak je u prosjeku dan sa najvećim brojem nesreća pri radu. Najmanje je nesreća u utorak i srijedu, a zatim učestalost nesreća opet raste. Glavni uzrok povećanom broju nesreća u ponedjeljak je način provođenja nedjelje. Žene su zbog obavljanja kućanskih poslova u nedjelju obično u ponedjeljak umornije nego druge dane, a razlog ozljeđivanja muškaraca u ponedjeljak treba tražiti osim u dopunskom radu, i u konzumaciji alkohola u subotu i nedjelju.

Iz prikazanih činioca koji uzrokuju povrede pri radu vidljivo je koliko su oni mnogobrojni, a budući da se međusobno isprepleću, često je nemoguće otkriti pravi uzrok povrede.

Na svakom radnom mjestu ne postoji jednaka opasnost od povređivanja. Ipak, na velikom broju radnih mjesta postoji mogućnost da se čovjek ozlijedi. U našoj zemlji najveći broj povreda događa se u rudarstvu, metalnoj, građevinskoj i drvnoj industriji.

Od dijelova tijela koji se najčešće ozljeđuju na prvom mjestu su ruke, i to ponajviše šake, zatim noge (pri tome su najčešće povrede stopala), glave (oči) i onda povrede pojedinih dijelova trupa.

 

PREVENCIJA POVREDA NA RADU

Mjere koje se moraju poduzeti u sprječavanju povreda pri radu nameću se iz samih uzroka nastanka povrede. To su:

  1. Profesionalna orijentacija i selekcija. Nije svaki čovjek za svaki posao. Vrstu posla treba odabrati prema svojim sklonostima i fizičkim i psihičkim sposobnostima pa tu ima važno mjesto izbor zvanja i upućivanje čovjeka na radno mjesto koje mu po njegovim osobinama odgovara.
  2. Profesionalno obrazovanje. Nije dovoljno da radnik bude samo pažljiv kod rada, već on mora znati kako treba, a kako ne treba raditi. Tom će zahtjevu udovoljiti ako bude obrazovan za rad koji obavlja. Važno je "obrazovanje za siguran rad" - radnika treba naučiti da se pridržava svih zaštitnih propisa i da upotrebljava zaštitna sredstva pri radu.
  3. Organizacija radne okoline mora biti takva da ni njeni fizikalni (osvjetljenje, mikroklima, buka) ni psihološki (međuljudski odnosi) faktori ne pridonose nastanku povrede,
  4. Briga za radnikov socijalno-ekonomski položaj. To su problemi stanovanja radnika, provođenja slobodnog vremena, prehrane i životnog standarda u cjelini.
  5. Tehnička zaštita. Radna okolina mora biti sigurna kolikogod je to više moguće (kolektivna i lična zaštita).
  6. Zdravstveni odgoj može također pridonijeti sprječavanju povreda pri radu, a provode se predavanjima, filmovima i propagandnim plakatima protiv nesreća na radu.
  7. Stimuliranje je psihološka mjera kojom se nastoji smanjiti broj nesreća na radu. Može se postići takmičenjem radnika između pojedinih poduzeća tko će imati manje nesreća ili dodjeljivanjem, nagrade radnicima koji nemaju nesreća na radu ili ih imaju najmanje,
  8. Važna mjera prevencije nesreća pri radu jest i evidencija svake, pa i najmanje nezgode i istraživanje uzroka koji su do nje doveli, da bi ih se moglo smanjiti ili posve ukloniti i na taj način izbjeći ponavljanje nesreće.
 

Select Language

Pretraga

Trenutno aktivnih Gostiju: 137 
Home Medicina rada POVREDE NA RADU