Vaš Doktor

TOPLOTNI USLOVI RADNE SREDINE

• Uvod • Formula toplotne ravnoteže
• Kriteriji za ocjenjivanje toplotnih uslova radne sredine
• Oštećenja zdravija izazvana nepovoljnim toplotnim faktorima
• Prevencija toplotnih oštećenja•  Djelovanje snižene temperature

Uvod

Mnogo je radnih mjesta na kojima su radnici izloženi nepovoljnim toplotnim uslovima. Takvi uslovi utječu na radnu sposobnost i učestalost nesreća pri radu, a mogu i direktno ugroziti zdravlje radnika. Velik je broj industrija u kojima je tzv. vruća-suha mikroklima, kao npr. valjaonice metala, kovačnice, industrija stakla, ciglane i mnoge druge industrije u kojima se kao nusprodukt tehnološkog procesa oslobađa toplotno zračenje. Radnici su također izloženi nepovoljnim toplotnim uslovima u tzv. toploj-vlažnoj mikroklimi kao što se npr. nalazi u rudnicima, praonicama, bojadisaonicama, tekstilnoj industriji itd. Nepovoljnim toplotnim uslovima mogu biti izloženi i radnici koji rade na otvorenom (poljoprivredni, građevinski i transportni radnici).

U organizmu živog čovjeka neprestano se odvijaju egzotermni metabolički procesi. Na taj način je čovjek u stalnoj opasnosti od akumulacije topline u organizmu zbog koje bi došlo do povišenja tjelesne temperature kada ne bi bilo izmjene topline između organizma i okoline. Prosječna specifična toplina čovjekova tijela iznosi 3,4 kj po kilogramu tjelesne težine. Standardni muškarac (čovjek težine 70 kg, visine 183 cm, površine tijela 1,85 m2) metaboličkim procesima za vrijeme mirovanja proizvodi u prosjeku oko 250 - 275 kj/h. Kada ne bi bilo izmjene topline između tijela i okoline, tjelesna bi se temperatura pri mirovanju nakon jednoga sata povisila za 1,2°C. Proizvodnja topline u organizmu naglo se povećava sa povećanjem fizičke aktivnosti, tj. s težinom fizičkog rada.

FORMULA TOPLOTNE RAVNOTEŽE

Izmjena topline između čovjeka i okoline može se opisati formulom toplotne ravnoteže koja glasi:
M + 28,5 (tr - 35) + 2,5 v 0,6 (tz - 35) - 3,8 v 0,6(56 - pz) = 0
u kojoj je
M = brzina stvaranja topline metaboličkim procesima (energetska potrošnja u kj/h
tr = srednja temperatura zračenja (°C)
v = brzina strujanja zraka (m/min)
tz = temperatura zraka (°C)
pz = parcijalni pritisak vodene pare u zraku (hPa).

Ako je lijeva strana formule jednaka nuli, to su toplotni uslovi maksimalne toplotne izloženosti koju mogu podnijeti mladi, aklimatizirani zdravi ljudi.

Iz formule toplotne ravnoteže vidi se da izmjena topline između čovječjeg tijela i okoline ovisi o energetskoj potrošnji ova četiri varijabilna činioca okoline:
  1. temperatura zraka (TZ)
  2. vlažnost zraka (pz),
  3. brzina strujanja zraka (v) i
  4. srednja temperatura zračenja (tr).

Ta se četiri toplinska činioca moraju izmjeriti pri analizi toplotnih uslova na radnom mjestu.

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE TOPLOTNIH USLOVA RADNE SREDINE

Četiri faktora toplotne okoline mijenjaju se nezavisno jedan od drugoga, pa se u radnim prostorijama susreće vrlo velik broj kombinacija vrijednosti tih faktora. Postoje i mnoge kombinacije koje izazivaju jednak osjećaj topline kod čovjeka (termoekvivalentni uslovi). Tako, npr. visoka temperatura zračenja, kombinirana sa niskom temperaturom zraka, može u čovjeka izazvati isti toplotni osjet kao visoka temperatura zraka sa niskim toplotnim zračenjem. Visoka temperatura zraka, ako je kombinirana sa niskom relativnom vlagom i dovoljnim strujanjem zraka, može se podnijeti.

Upravo zato što toplotni osjet tijela ovisi o istovremenom djelovanju četiri različita toplotna faktora okoline, vrlo je teško interpretirati rezultate dobivene terenskim mjerenjima tih četiri toplotna faktora. Zato su za ocjenjivanje toplotnih uslova u radnoj okolini predloženi "toplotni indeksi" koji su funkcija svih četiri ili barem tri toplotna faktora okoline. Za različite stepene fizičke aktivnosti mogu se predložiti preporučene granice vrijednosti toplotnih indeksa kao tzv. zone komfora. Uz održavanje toplotnih uslova unutar zona komfora sprječava se prekomjerno toplotno opterećenje radnika i održava njihov maksimalni radni kapacitet. Dakako, time se sprječava i negativno djelovanje toplotnog opterećenja na zdravlje radnika.

Predloženi su mnogobrojni toplotni indeksi, ali se danas u svijetu najčešće upotrebljava "korigirana efektivna temperatura" (KET) i "indeks vlažne i globus temperature" (IVGT).

EFEKTIVNA TEMPERATURA definirana je kao ona temperatura potpuno mirnog zraka (v = 0) zasićenog vodenom parom (relativna vlaga = 100%), koja u čovjeka prosječnih toplotnih reakcija izaziva isti osjet topline kao kombinacija temperature, vlage i brzine strujanja zraka na radnom mjestu.

Kombinacija temperature zraka, relativne vlage i brzine strujanja zraka od 25°C, 92%, 1,3 m/sek izazivaju u prosječnom čovjeku jednaki toplotni osjet kao kombinacija od 20°C, 100% (potpuno zasićen zrak) i 0 m/sek (potpuno miran zrak), pa se zato sve te toplotne situacije mogu izraziti kao efektivna temperatura od 20°C. Efektivne temperature čitaju se iz specijalnih nomograma na temelju izmjerenih vrijednosti suhe i vlažne temperature i brzine strujanja zraka.

Kako efektivna temperatura ne uzima u obzir i izmjenu topline toplotnim zračenjem, uvedena je "korigirana efektivna temperatura". Ona se čita pomoću istih nomograma kao efektivna temperatura, samo se umjesto suhe temperature zraka uzima vrijednost globus temperature na radnom mjestu.

Na temelju pokusa s neaklimatiziranim ljudima, gornje se granice efektivne temperature za potpuno aklimatizirane ljude mogu povisiti za prosječno 2°C. Na taj bi se način došlo do gornjih dopustivih granica korigirane efektivne temperature od 32°, 30° i 28,5° za laki, srednje težak i teški fizički rad. Treba naglasiti da to treba smatrati i gornjim granicama toplotnog opterećenja kojem smiju biti svakodnevno izloženi samo mladi, zdravi i potpuno aklimatizirani ljudi.

Za primjenu indeksa vlažne i globus temperature treba izmjeriti ove toplotne uzročnike okoline: temperaturu zraka (T), temperaturu globus termometra (Tg) i temperaturu prirodnog vlažnog termometra (Tprir.vl.).

IVGT za zatvorene prostore izračunava se po formuli:
IVGT = 0,7 x Tprir.vl. + 0,3 x Tg
a za otvorene prostore po formuli:
IVGT = 0,7 x T prir.vl. + 0,2 x Tg + 0,1 x T

OŠTEĆENJA ZDRAVIJA IZAZVANA NEPOVOLJNIM TOPLOTNIM FAKTORIMA

TOPLINSKA ISCRPLJENOST (toplotni kolaps)
To je stanje poremećene termoregulacije pri kojem dominiraju znaci zatajivanja cirkulacije. Zbog maksimalne periferne vazodilatacije kojoj je cilj oslobađanje što više topline iz tijela, CNS postane nedovoljno opskrbljen krvlju što može dovesti do kolapsa. Kolapsu ponekad prethodi osjećaj vrtoglavice, umor, glavobolja i mučnina, ali može nastati i naglo, bez ikakvih prodromalnih simptoma. Tjelesna temperatura je obično snižena, koža vlažna, krvni pritisak snižen, a puls ubrzan.

Liječenje toplotne iscrpljenosti obuhvata mirovanje u ležećem položaju u hladnoj prostoriji. Ako je tjelesna temperatura snižena, unesrećenog treba zagrijati pokrivačem dok se temperatura ne normalizira. Mogu se dati infuzije fiziološke otopine i glukoze te analeptici.

TOPLOTNI GRČEVI
Oni nastaju zbog velikog gubitka tekućine znojenjem i istodobnim gubitkom elektrolita. Do grčeva u pravilu dolazi naglo, bez prethodnih simptoma. Grčevi su spastičkog tipa i obično zahvaćaju one mišićne skupine koje su tokom rada najviše opterećene. Traju 1-3 minute i ponavljaju se nakon kratkih prekida, vrlo su bolni, pojavljuju se redovno u drugoj polovici radne smjene ili na kraju rada, a još češće nakon završenog rada.

Toplotni grčevi se liječe nadoknađivanjem izgubljenih elektrolita. U teškim slučajevima daje se 0,9% otopina natrijeva hlorida intravenski u količini od jedne litre i više. U lakšim slučajevima nadoknada elektrolita provodi se peroralno.

TOPLOTNI UDAR
To je znak potpunog zatajivanja termoregulacije, što znači da se organizam više ne može braniti od pregrijavanja. Glavni simptom je vrlo visoka tjelesna temperatura (40-43°C), puls i disanje su ubrzani, koža suha i vruća, jer znojenje potpuno prestaje. Tim simptomima prethode glavobolja, mučnina i povraćanje kao izraz nadražaja meninga. U težim slučajevima nastaju psihički simptomi u obliku konfuzije, psihoze, toničko-klonički grčevi i koma. U takvim okolnostima je redovno povišena mliječna dehidrogenaza i kreatinfosfokinaza što ukazuje na difuzno oštećenje tkiva, te dolazi do respiratorne alkaloze i mliječne acidoze. Toplotni udar je teško oštećenje i potpuno razvijena bolest može prouzročiti smrt. Mortalitet je u korelaciji sa povišenjem tjelesne temperature, trajanjem groznice i trajanjem komatoznog stanja (koma duža od tri sata ima lošu prognozu).

Toplotni udar liječi se tako da se što prije snizi tjelesna temperatura. To se postiže oblozima od leda ili uranjanjem tijela u ledenu kupku. Unesrećeni treba duže vrijeme mirovati u krevetu. Teži slučajevi zahtijevaju pomoć specijalista neurologa.

SUNČANICA
Ona je zajednički učinak opšte hipertermije i lokalnog ozračenja toplotnim zrakama nezaštićenog zatiljnog dijela glave, što može prouzročiti edem moždanih ovojnica i krvarenje. Simptomi su nesvjestica, hipertermija, a u težim slučajevima nastaje koma i moguća je smrt.

Toplotni udar liječi se tako da se što prije snizi tjelesna temperatura. To se postiže oblozima od leda ili uranjanjem tijela u ledenu kupku. Unesrećeni treba duže vrijeme mirovati u krevetu. Teži slučajevi zahtijevaju pomoć specijalista neurologa.

PREVENCIJA TOPLOTNIH OŠTEĆENJA

Obuhvata osim korekcije radnih uslova (asanacija), u prvom redu u pravilnom izboru radnika koji će raditi na ugroženim radnim mjestima (pregledi prije zaposlenja). Izraziti asteničari, ali isto tako i jako debele osobe nisu sposobni za rad uz jako toplinsko opterećenje, jer se teško aklimatiziraju na takve uslove. Za takve radove nisu sposobni ni hronični bolesnici, posebno oni s bolestima srca, bubrega, sa dijabetesom. U prevenciji gubljenja soli i tekućine znojenjem pomaže davanje napitaka tokom smjene, i to onih koji sadrže dovoljno mineralnih soli (mineralna voda, voćni sokovi, slane juhe i slično).

DJELOVANJE SNIŽENE TEMPERATURE

Snižena temperatura postoji na nekim radnim mjestima u kojima radni proces zahtijeva nisku temperaturu okoline (ledane, klaonice, prehrambena industrija). Hladnoća štetno djeluje na tok različitih reumatskih bolesti, pogoršava stanje radnika koji boluju od neuritisa, pa zato ti ljudi, kao i oni sa reumatskom upalom, a posebno ljudi koji boluju od bolesti perifernih krvnih žila sa tendencijom opstrukcije lumena (Birgerova bolest, Raynaudova bolest), ne smiju raditi pri niskoj temperaturi.

Kontrolni pregled
Periodični zdravstveni pregledi radnika koji rade u nepovoljnim toplotnim uslovima obavljaju se svakih 12-24 mjeseca, a uključuju klinički pregled, laboratorijski minimum, spirometriju, EKG (u radnika starijih od 40 godina), a prema potrebi oscilometriju (pri izloženosti niskim temperaturama) i Astrandov test (pri izloženosti visokim temperaturama okoline).
 

Select Language

Pretraga

Trenutno aktivnih Gostiju: 80 
Home Medicina rada TOPLOTNI USLOVI RADNE SREDINE