Vaš Doktor

ATMOSFERSKI PRITISAK RADNE SREDINE

• Povišen atmosferski pritisak • Nizak atmosferski pritisak

POVIŠEN ATMOSFERSKI PRITISAK

Povišen atmosferski pritisak može, kad naglo djeluje, izazvati povrede uha (baro-trauma). Zbog pritiska na bubnjić i Eustahijeva se tuba sve više potiskuje prema unutra, a mreža sitnih žilica na tim mjestima prima sve više potisnute krvi što dovodi do krvarenja i probijanja bubnjića. Djelovanje povećanog pritiska na sinuse izaziva bol samo onda ako njihovi otvori ne komuniciraju. Kod visokog atmosferskog pritiska (oko 4 atmosfere, npr. u dubini od preko 30 metara) može zbog djelovanja dušika doći i do stanja opijenosti (narkoza dušikom).

Djelovanje povišenog atmosferskog pritiska očituje se i povećanim otapanjem dušika u krvi i tkivima. Ako se naglo pređe u područje sniženog atmosferskog pritiska, u tkivu otopljeni dušik se oslobađa u krv u obliku mjehurića što može imati za posljedicu nastanak zračne embolije (dekompresijska bolest). To se događa pri radu u kesonima i pri ronilačkim radovima.

Najčešći simptom dekompresijske bolesti je bol u zglobovima (koljeno, rame), a kasnije u mišićima i kostima. Isto tako su česti simptomi svrbež i crvenilo kože. Rjeđe dolazi do dispneje i vrtoglavice. Vrlo teška posljedica dekompresijske bolesti je spastička paraplegija (zbog embolija kičmene moždine), a često puta fatalna je embolija pluća. Od kasnih posljedica može nastati aseptička nekroza kostiju. Simptomi tog oštećenja pojavljuju se tek 3-4 mjeseca nakon incidenta, a obično je zahvaćena glava femura ili donja dijafiza femura i gornji dio tibije, rjeđe gornji dio humerusa. Promjene se vide na rtg-u (gubitak koštane strukture zahvaćenog područja).

Jedina uspješna terapija bolesti dekompresije je rekompresija, čime se simptomi bolesti mogu potpuno ukloniti. Rekompresija i postupna dekompresija obavlja se u posebnim komorama na radilištu. Sprječavanje bolesti dekompresije ovisi o pravilnoj postupnoj dekompresiji tačno prema uputama npr. ronilac koji je boravio pola sata na dubini od 38 metara, mora se 5 minuta zadržati na dubini od oko 9 metara, a zatim 20 minuta na dubini od 3 metra, tako da sveukupno vrijeme dekompresije u takvim okolnostima traje 25 minuta.

NIZAK ATMOSFERSKI PRITISAK

Rad u uslovima sniženog atmosferskog pritiska obavlja se razmjerno rijetko. Ipak postoje zanimanja u kojima se radovi obavljaju na većim visinama, npr. gradilišta u visokim planinama, gradnja cesta itd. pri kojima je atmosferski pritisak snižen, uz istovremeno sniženje parcijalnog pritiska kisika. Na visinama od oko 1.700 do 3.000 metara oštećenje zdravlja (tzv. visinska bolest) još ne nastaje, ali se mogu pojaviti ubrzano i pojačano disanje, ubrzan rad srca i povišenje krvnog pritiska. Ako se na takvim visinama radi teži fizički posao, te pojave se dogode brže i jače su izražene. Na visinama od oko 3.300 metara pojavljuje se opasnost od težih oštećenja zdravlja. Ubrzo nastaje umor, glavobolja, pospanost, mučnina i povraćanje. Nastaje krvarenje iz ušiju i nosa, te poremećaj koordinacije, grčevi u mišićima i gubitak svijesti.

Prevencija takvih oštećenja sastoji se od najstrožeg izbora zdravih osoba za radove na velikim visinama, posebno s obzirom na stanje kardiovaskularnog, respiratornog i CNS-a. Važno je razdoblje prilagođavanja na sniženi atmosferski pritisak, čime se mogu izbjeći pojave naglog dolaska u uslove sniženog atmosferskog pritiska.

Kontraindikacije za rad na poslovima u uslovima povišenog ili sniženog atmosferskog pritiska
To su trudnoća, bolesti centralnog i perifernog nervnog sistema, endokrine, kardiovaskularne, hronične bolesti respiratornog i lokomotornog sistema, duševni poremećaji, alkoholizam i teže bolesti uha.

Periodični zdravstveni pregled
Obavlja se svakih 12 mjeseci. Obuhvaća prijeko potrebni minimum (klinički pregled, laboratorijski minimum, spirometrija i EKG), uz fakultativne preglede, kao što su Astrandov test, rtg kostiju i otološki pregled. Radnici moraju imati zdrave zube, jer se može pojaviti jaka zubobolja zbog natisnutog zraka u karioznim zubima (aeroodontalgija).

Ocjena radne sposobnosti
Radna sposobnost osobe koja je preboljela dekompresijsku bolest određuje se prema veličini posljedica na središnjem i perifernom živčanom traktu, na kardiovaskularnom ili lokomotornom traktu. Pri tome treba misliti na mogućnost prekvalifikacije za sve one radnike kod kojih postoji preostala radna sposobnost.
 

Select Language

Pretraga

Trenutno aktivnih Gostiju: 61 
Home Medicina rada ATMOSFERSKI PRITISAK RADNE SREDINE