Vaš Doktor

BUKA

• Uvod • Ocjenjivanje opasnosti od buke na radnom mjestu
• Oštećenja izazvana bukom
• Suzbijanje buke u radnoj sredini
Uvod
Uvođenjem sve bržih tehnoloških procesa u industriju, često se povećava ukupna izloženost buci. Broj industrijskih radnika koji je izložen djelovanju prekomjerne buke sve je veći. Rezultati određenog broja do sada provedenih istraživanja u našoj zemlji ukazuju na to da je prevalencija oštećenja sluha u nekim industrijskim skupinama visoka. Problem zaštite radnika od djelovanja buke postaje jednim od prioritetnih zadataka zaštite pri radu.

OCJENJIVANJE OPASNOSTI OD BUKE NA RADNOM MJESTU

SUBJEKTIVNA OCJENA. Ako je u radnoj prostoriji nemoguće komunicirati normalnim tonom na udaljenosti od 1 - 2 metra, tj. ako je buka dovoljno glasna da maskira konverzaciju, to je prvi indikator da bi mogla biti riječ o buci koja je prekomjerna.

MJERENJE NIVOA UKUPNE BUKE. Ako se subjektivnom ocjenom došlo do zaključka da se ne može isključiti štetno djelovanje buke na sluh, treba izmjeriti nivo ukupne buke, bez obzira na njen spektralni sastav. To se mjerenje izvodi mjeračem zvuka. Općenito se smatra da izloženost tokom cijele radne smjene ukupnoj buci nivoa zvuka ispod 90 dBA ne uzrokuje oštećenje sluha (jedinica dBA označava da je mjerenje razine buke izvedeno s pomoću instrumenta uz tzv. odzivnu značajkuInstrument uz odzivnu značajku A reagira na akustičke podražaje slično kao slušni organ čovjeka u određenom rasponu intenziteta tih akustičkih podražaja. Ako je neophodno potrebno da radnik bude izložen buci nivoa zvuka iznad 90 dBA, treba skratiti vrijeme izloženosti. U tabeli je navedeno vrijeme tokom kojeg radnik smije biti maksimalno izložen buci nivoa zvuka iznad 90 dBA svakoga dana.U svijetu je tendencija da se dopušteni nivoi buke snize, pa će vjerojatno doći do promjena. Pretpostavlja se da će za dnevno izlaganje od osam sati dopušteni novo buke biti snižena na 85 dBA, u kojem slučaju će sve vrijednosti navedene u tabeli biti revidirane.

ANALIZA BUKE PO OKTAVAMA. U nekim slučajevima nije posve pouzdano donositi definitivne zaključke o opasnosti od buke mjerenjem samo nivoa ukupne buke. Da li jebuka manje ili više opasna, ovisi i o akustičkom spektru, tj. o tome je li pretežno sastavljena od tonova niskih frekvencija ili opasnijih tonova srednjih i visokih frekvencija. Zato treba analizirati buku po oktavama.

Dopušteno vrijeme izlaganja buci s obzirom na nivo buke
Dnevna izloženost u satima        Nivo buke u dBa
8                                              90
6                                              92
4                                              95
3                                              97
2                                              100
1 i 1/2                                      102
1                                               105
1/2                                            110
1/4 ili manje                             115

Analiza buke po oktavama izvodi se instrumentom koji ima filtre koji propuštaju samo tonove unutar određenih frekventnih područja. To su oktave karakterizirane srednjim frekvencijama oktava (geometrijska sredina ekstremnih frekvencija). Standardne srednje frekvencije preferiranih oktava su sljedeće: 62.5, 125, 250, 500, 1000, 2000, 4000, 8000, 16000 herca. Izmjereni spektri buke po oktavama uspoređuju se sa krivuljama maksimalno dopuštene buke.

Ako stepen buke u bilo kojoj oktavi prelazi maksimalno dopušteni nivo buke, buka je opasna za izloženost tokom pune radne smjene.

OŠTEĆENJA IZAZVANA BUKOM

Štetno djelovanje buke na ljudski organizam iskazuje se kao:

  • Djelovanje buke na organ sluha može dovesti do profesionalne nagluhosti i gluhoće. Klinički tok oštećenja sluha bukom je vrlo polagan. Najprije nastaje gubitak slušne osjetljivosti u području frekvencija oko 4.000 herca (tzv. početna ili primarna akustička trauma). Budući da je time zahvaćeno područje frekvencija iznad govorne zone (1.000-3.000 herca), u početku oštećenja radnik nema nikakvih subjektivnih smetnji.
  • Kasnije se početna akustička trauma produbljuje i širi zahvaćajući veće područje frekvencija uz sve veći ispad slušne osjetljivosti i tek tada čovjek primjećuje da je nagluh, da ne može pratiti razgovor, pa dolazi doktoru, koji u toj fazi može učiniti samo jedno: zaustaviti daljnje gubljenje sluha prekidom izloženosti. Profesjonalno oštećenje sluha ima, naime, progresivan tok. Nagluhost i gluhoća profesionalne etiologije su u pravilu obostrani procesi (za razliku od mnogih neprofesionalnih bolesti uha koja u pravilu zahvaćaju samo jedno uho).
  • Ljudi se razlikuju u osjetljivosti na buku. Postoje osobe kod kojih će nagluhost nastati ubrzo, a u drugih će, čak i nakon niza godina izloženosti prekomjernoj buci, sluh biti razmjerno malo oštećen. Prethodne bolesti uha mogu utjecati na razvoj i nivo profesionalnog oštećenja sluha. Zato je pri primanju radnika na posao u kojem će biti izložen prekomjernoj buci, svakako potrebno provesti pregled sa objektivnim utvrđivanjem stanja sluha (audiometrija). Time se doktor ujedno osigurava od greške da radnika sa prethodnim neprofesjonalno oštećenim sluhom proglasi profesionalno oboljelim.
  • Ispitujući zdravstveno stanje radnika koji rade u uslovima prekomjerne buke, zapažene su u njih raznovrsne tegobe koje se dovode u vezu sa štetnim djelovanjem buke, a to su: nervoza, česte glavobolje, lako umaranje, opšta nelagodnost, poremećenje sna, gubitak teka, tahikardija, vrtoglavice praćene gubitkom ravnoteže i drugo.
  • Buka je stresni faktor koji, prema tome, dovodi do jačanja tonusa simpatikusa. Neposredni odgovor organizma na intenzivnu buku jest povećanje arterijskog krvnog pritiska, ubrzan rad srca, ubrzano disanje, nagle kontrakcije pojedinih mišićnih skupina. Te se reakcije u ponovljenoj izloženosti buci u pravilu smanjuju, ali su ipak nepovoljne i mogu remetiti normalnu funkciju organizma.
Kontraindikacije za rad u buci
U uslovima prekomjerne buke ne smiju raditi žene za vrijeme trudnoće te osobe preosjetljive na buku, sa oštećenjem sluha perceptivnog tipa, Menierovom bolešću, bolestima CNS-a i težim oblicima psihoneuroza.

Kontrolni pregled i ocjena radne sposobnosti
Periodični zdravstveni pregledi obavljaju se svakih 24 mjeseca i obuhvaćaju klinički pregled, laboratorijski minimum, audiometrijsko ispitivanje, a fakultativno i otološku obradu.

Osnova za procjenu radne sposobnosti osobe oštećenog sluha jest trajno oštećenje sluha kao medicinski pojam, čime se iskazuje gubitak sluha nakon cjelokupne rehabilitacije koja se mogla primijeniti.

SUZBIJANJE BUKE U RADNOJ SREDINI

Smanjenje buke izvora je svakako najbolji asanacijski postupak. U tu kategoriju ubraja se zamjena bučnih komponenata strojeva manje bučnim, izoliranje vibracija, redukcija rezonancija, promjene brzina nekih dijelova strojeva, uravnoteženost pokretnih masa i drugo. Ovamo svakako spada i održavanje strojeva, npr. pravovremenom zamjenom dotrajalih dijelova, pritezanjem olabavljenih dijelova i podmazivanjem. Montiranjem strojeva na elastične podloge (pustenina, guma, čelična pera) smanjuje se prenos vibracija na okolne strukture koje postaju sekundarni izvori buke.

Oklopljivanjem bučnih strojnih dijelova ili cijelog izvora djelomično se sprječava širenje buke. Akustičkom obradom prostorije (pokrivanjem stropa, poda i zidova materijalima koji ne reflektiraju buku) smanjuje se buka koja je posljedica multiplih refleksija akustičkih valova. Izloženo osoblje može se zaštititi zaslonima ili zaštitnim kabinama. Kako se jakost buke smanjuje sa kvadratom udaljenosti, udaljavanjem čovjeka od izvora buke djelotvorno se smanjuje izloženost.

Radnik može se zaštititi i osobnim zaštitnim sredstvima. Glavna zaštitna sredstva za zaštitu sluha su: ušni ulošci (čepovi od pamuka impregniranog voskovima i uljima), čepovi od staklene vune ("švedska vata"), čepovi izrađeni od plastičnih masa, ušni pokrovi (pokrovi obloženi materijalom koji slabo provodi zvuk, a pokrivaju cijelu ušnu školjku), kacige koje su iznutra obložene materijalom koji slabo provodi zvuk a upotrebljavaju se za zaštitu od vrlo intenzivnih buka štiteći od direktne buke kao i od akustičke energije koja se prenosi preko kostiju.

Ušni čepovi smanjuju intenzitet buke u prosjeku za 15-20 decibela, a ušni pokrovi za oko 25 decibela, što ovisi o načinu izvedbe.

 

Select Language

Pretraga

Trenutno aktivnih Gostiju: 63 
Home Medicina rada BUKA