Vaš Doktor

ELEKTRIČNA STRUJA

Gotovo i nema radnog mjesta na kojem ne postoji opasnost od povrede električnom strujom. Ona postoji svuda gdje se nalaze električne instalacije, osobito ako su neispravne.

Čovjek doživi električnu ozljedu kad god neki dio njegova tijela postane dio električnog kruga. U tom slučaju do tjelesnog oštećenja može dovesti: a) učinak same struje i b) učinak struje pretvorene u toplinu. Učinak same električne struje na organizam naziva se električni udar, a učinak struje pretvorene u toplinu električna opekotina.

Ako čovjek dotakne izvor struje, dobije udarac koji izaziva poznatu neugodnu paresteziju u ekstremitetu, odnosno cijelom tijelu, a da ne dođe do vidljive povrede. To se događa uz slab napon struje i velik otpor koji može pružati npr. drveni pod ili đon od cipele bez eksera. Međutim, ako je otpor smanjen (mokra koža, mokar pod), a napon velik, struja prolazi kroz tijelo i dolazi do jakog trzanja muskulature koje često čovjeka zbog spazma "privežu" uz strujni krug.

Električni impulsi izmjenične struje uzrokuju tetaničke grčeve i ne dopuštaju žrtvi da se oslobodi iz strujnog kruga. Unesrećeni se čini prividno mrtvim, puls može biti neopipljivo, srčani tonovi nečujni. Može doći i do sekundne srčane smrti zbog fibrilacije srčanih komora. Nakon povratka svijesti čovjek ima smetnje u obliku straha, sa drhtanjem, bljedoćorn i znojenjem. Osim toga ima znakove električne opekotine koja nastaje na mjestu ulaza i izlaza struje iz tijela, jer je tu najveći otpor (električni biljeg). Električna opekotina je jasno ograničeno područje koagulacijske nekroze, rana je duboka, obično se ne inficira, ubrzo se očisti od nekroze i tkivo regenerira, često sa velikim ožiljcima.

Vrstu i ishod povrede električnom strujom određuju:
1. jačina struje,
2. trajanje djelovanja,
3. frekvencija struje,
4. putovi prolaza kroz tijelo.

Struja jačine više od 0,1 ampera može biti smrtonosna. Obično se povreda električnom strujom dogodi kod napona od 150 - 250 volta, ali su opasne i nisko i visokovoltažne struje. Otpor kože, naročito suhe, je velik, ali ga znoj znatno smanjuje. Otpor drugih tkiva je zbog visokog sadržaja vode vrlo malen. Opasnija je izmjenična struja (40-60 herca je najopasniji raspon frekvencija, jer najviše pogađa centar za disanje, a upravo je to frekvencija struje u industriji i kućanstvima). Struja ulazi u tijelo obično preko ruke pa prolazi kroz područje srca u noge i stopala.

Najopasniji učinak struje je fibrilacija ventrikula (komora srca), jer je to glavni uzrok smrti zbog udara električnom strujom. Dokazano je da nastajanje fibrilacije ventrikula ne ovisi samo o intenzitetu podražaja nego i o fazi srčanog ciklusa u času uključenja u strujni krug. Srce je, naime, na djelovanje električne struje najosjetljivije u času T-vala ekg-a tj. za vrijeme smanjene kontrakcije ventrikula. Ako je udar kratak i ne pogodi u času T-vala, neće doći do fibrilacije.

U prvoj pomoći je najvažnije prekinuti kontakt sa izvorom struje (gumenim rukavicama, drvenom motkom, nikako ne golim rukama). Nakon toga treba primjenjivati metode reanimacije: umjetno disanje metodom direktne transpiracije i vanjskom masažom srca. Mjere reanimacije treba provoditi do snažnih spontanih respiracija, odnosno do pojave sigurnih znakova smrti, što može potrajati i nekoliko sati.

 

Select Language

Pretraga

Trenutno aktivnih Gostiju: 54 
Home Medicina rada ELEKTRIČNA STRUJA