Vaš Doktor

OPOJNI PLINOVI (narkotici ili anestetici)

• Uvod • Benzin • Halogeni derivati alifatskih ugljikovodika • Alkoholi
• Aromatski ugljikovodici
• Monoaminobenzen (Anilin) • Mononitrobenzen, dinitrobenzen i trinitrotoluen
• Dinitro-ortokrezol i dinitrofenol
Uvod
Ova skupina otrovnih tvari uključuje vrlo velik broj različitih organskih spojeva koji su većinom dobiveni iz nafte, a u novije vrijeme i različitim postupcima sinteze. Temeljno im je djelovanje otapanje masti i mastima sličnih tvari i zbog toga imaju narkotički učinak i sposobnost oštećenja kože (zbog uklanjanja zaštitnog masnog sloja). Mnogi djeluju štetno na parenhimatozne organe, u prvom redu jetru.

BENZIN

Benzin (smjesa tekućih alifatskih ugljikovodika) djeluje anestetski i može izazvati dermatitis. Simptomi trovanja benzinom su vrtoglavica, tahikardija, tahipneja, konvulzije i gubitak svijesti. Dugotrajna izloženost benzinskim parama može dovesti do hroničnog konjunktivitisa.

HALOGENI DERIVATI ALIFATSKIH UGLJIKOVODIKA

To je velika skupina spojeva, najčešće hloriranih i fluoriranih organskih hemijskih spojeva koji imaju široku industrijsku upotrebu (tehnička otapala, sredstva za gašenje požara, razređivači boja i lakova, hladjonički plinovi, pesticidi). Glavni toksički učinci halogeniranih ugljikovodika proizlaze iz već spomenutog svojstva njihove topljivosti u mastima pa zbog toga oštećuju CNS, a djelomično i jetru, te na metaboličkom učinku što i opet pogađa jetru. Naime, aktivnošću stanica jetre dolazi do oslobađanja halogena koji oštećuju jetreni i bubrežni parenhim. U profesjonalnoj izloženosti u organizam se unose inhalacijom i preko kože.

Posebno mjesto u skupini halogenih derivata alifatskih ugljikovodika ima vinilhlorid monomer koji se pod povećanim pritisakom i temperaturom polimerizira u polivinilhlorid, poznatu i naširoko upotrebljavanu plastičnu masu. U akutnom djelovanju vinilhlorid je narkotik, ali i jaki otrov jetre (uzrokuje periportalnu fibrozu). Pri jačoj izloženosti vinilhloridu kombiniranoj sa istovremenom izloženosti niskoj temperaturi (čišćenje autoklava za polinierizaciju) uzrokuje bolest krvnih žila na vrhovima prstiju (vazoneuroza, sklerodermija prstiju, akroosteoliza). Vinilhlorid monomer je dokazani karcinogen - uzročnik angiosarkoma jetre.

Hlorirani fluorirani alifatski ugljikovodici (npr. freoni ili frigeni) upotrebljavaju se kao potisni plinovi u aerosolima široke potrošnje (lakovi za kosu, dezodoransi, različita sredstva za čišćenje), a udisanjem mogu štetno djelovati na disajni trakt (dispneja, astmatiformni simptomi, redukcija ventilacijske funkcije pluća) i srčanu funkciju (promjene u ekg-u).

ALKOHOLI

Alkoholi se također u industriji upotrebljavaju kao otapala. Toksikološki je najvažniji metilni alkohol. Uz narkotičko ima i specifično metaboličko djelovanje. Za razliku od etilnog alkohola, metilni se u tijelu sporo oksidira i ne razgrađuje do ugljen dioksida i vode, već se njegovom oksidacijom stvaraju i nakupljaju u tijelu formaldehid i mravlja kiselina pa to dovodi do acidoze. Između narkotičkog i metaboličkog djelovanja je faza latencije koja obično traje 16-24 sata.

Za vrijeme latencije dolazi do nakupljanja kiselih tvari. Upravo ta akumulacija odnosno latencija, najopasnija je kod profesionalne izloženosti, jer zbog razmjerno slabog narkotičkog učinka per inhalationem obično nema simptoma pijanstva, dakle nema uočljivih znakova djelovanja metilnog alkohola pa radnik nastavlja opasnom izloženosti. Mogu postojati simptomi blagog nadražaja konjunktiva, vrtoglavica i glavobolja, ali tek kada se pojave mučnine i povraćanja, grčevi u trbuhu i smetnje vida (dvoslike, suženje vidnog polja zbog selektivnog toksičkog djelovanja na vidni živac) postaje jasno kako je riječ o otrovanju metilnim alkoholom.

Liječenje trovanja metilnim alkoholom sastoji se u davanju sredstava za suzbijanje acidoze (visokokoncentrirani etilni alkohol i alkalije).

Kontraindikacije za rad sa halogenim derivatima alifatskih ugljikovodika
U izloženosti halogenim derivatima alifatskih ugljikovodika ne smiju raditi žene za vrijeme trudnoće i dojenja, osobe sa hroničnim bolestima krvotvornih organa, respiratornog trakta, CNS-a, kože, bolestima jetre, sa psihičkim poremećajima, alkoholizmom i drugim ovisnostima. Kontraindikacije za rad s vinilhloridom uključuju i bolesti perifernih krvnih žila, Raunaudovu bolest i profesionalne vazoneuroze.

Periodični zdravstveni pregledi obavljaju se svakih 12 mjeseci i obuhvaćaju laboratorijski standard, funkcjonalno ispitivanje jetre i malu spirometriju. Prilikom izloženosti vinilhloridu potrebno je napraviti pretragu na bilirubin, rtg sliku distalnih falangi prstiju kod rada u autoklavu svakih 24 mjeseca.

Fakultativno se može izvršiti digitalna pletizmografija, oscilometrija, kapilaroskopija, scintigrafija jetre te mjerenje protoka krvi kroz jetru.

AROMATSKI UGLJIKOVODICI

U aromatske ugljikovodike ubrajaju se benzen i homolozi (toluen i ksilen). Vrlo su dobra otapala pa se upotrebljavaju u različitim vrstama industrija (industrija gume, umjetne kože, boja i lakova, ljepila, proizvodnja plastičnih masa). Naglo udisanje većih koncentracija benzena dovodi do akutnog trovanja. Simptomi su u lakšim slučajevima slični simptomima početne narkoze: uzbuđenje, vrtoglavica, glavobolja, mučnina. Prilikom dulje izloženosti dolazi do mišićnih trzaja, grčeva i potpunog gubitka svijesti.

Produljena izloženost manjim koncentracijama benzena može uzrokovati hronično trovanje. Simptomi hroničnog trovanja benzenom proizlaze iz njegove izrazite sklonosti oštećenju koštane srži. Dolazi do progresivne anemije, leukopenije i trombopenije. U vezi s time pojavljuju se različite smetnje kao vrtoglavica, mučnina, gubitak teka i slabost, krvarenje gingive i očne pozadine. Konačno koštana srž zakazuje u funkciji pa se razvija teški oblik aplastične anemije koja u pravilu uzrokuje smrt. Koštana srž oštećena djelovanjem benzena umjesto normalnih stanica počinje katkada stvarati u povećanom broju patološke bijele krvne stanice - nastaje akutna mijeloična leukemija ili eritroleukemija.

Od derivata benzena najvažniji su amino i nitro derivati.

MONOAMINOBENZEN ili ANILIN

To je jak otrov koji i preko perkutane resorpcije može prouzročiti methemoglobinemiju oksidiranjem željeza u hemoglobinu. Ako je koncentracija methemoglobina manja od 20 - 25%, nema subjektivnih smetnji, ali se zapaža cijanoza ušiju, vrha nosa i usnica. U težim slučajevima trovanja, kad je nivo nastalog methemoglobina visoka, cijanoza je izražena: koža je intenzivno plavosive boje, a usnice i jezik gotovo crni. Dolazi do slabosti, drhtavice, česte su mučnine, povraćanje i bol u trbuhu. Nekoliko sati nakon pojave početnih simptoma može doći do gubitka svijesti sa površnim i ubrzanim disanjem, ubrzanim i nepravilnim pulsom i sniženim krvnim pritisakom.

U skupinu aminoderivata benzena spadaju i krznarske i vlasuljarske boje (parafenilendijamin) koje osim methemoglobinemije mogu uzrokovati i alergijske manifestacije na koži (ekcem frizera) i respiratornom traktu (bronhalna astma). Aromatski ugljikovodici mogu uzrokovati i rak mokraćnog mjehura.

MONONITROBENZEN, DINITROBENZEN i TRINITROTOLUEN

To su nitroderivati benzena koji također oksidiraju željezo u hemoglobinu uzrokujući methemoglobinemije. Ti otrovi razaraju eritrocite, oštećuju i bjelančevinasti dio hemoglobina pa u eritrocitima nastaju tačkaste tvorbe (Heinzova tjelešca). Svi nitroderivati benzena imaju osim toga i nitritni učinak koji se očituje vazodilatacijom i jakim glavoboljama. Methemoglobinemija se uspješno uklanja primjenom reducensa (askorbinska kiselina ili metilensko plavilo), a razaranje eritrocita transfuzijama krvi.

DINITRO-ORTOKREZOL i DINITROFENOL

Oni blokiraju stvaranje fosfatnih spojeva visoke energije pa se zato energija iz oksidativnih procesa organizma oslobađa kao toplina zbog čega klinička slika trovanja tim nitroderivatima benzena nalikuje hipertireozi.

Kod izloženosti aromatskim ugljikovodicima ne smiju raditi žene za vrijeme trudnoće i osobe sa bolestima krvotvornih organa, bolestima jetre, hroničnim bolestima CNS-a, alkoholizmom i drugim ovisnostima.

Periodični zdravstveni pregledi obavljaju se svakih 12 mjeseci uz klinički pregled, kompletnu krvnu sliku, albumen i šećer u urinu, funkcionalno ispitivanje jetre, određivanje fenola u urinu (fenol je metabolit benzena), a fakultativno dolazi u obzir i ginekološki pregled.

 

Select Language

Pretraga

Trenutno aktivnih Gostiju: 22 
Home Medicina rada OPOJNI PLINOVI (narkotici ili anestetici)