Vaš Doktor

PESTICIDI

• Uvod • Insekticidi • Rodenticidi • Akaricidi • Fungicidi • Herbicidi
• Zaštita pri radu sa pesticidima
Uvod
Pesticidi su selektivna hemijska sredstva za uništavanje biljnih i životinjskih štetnosti. Po svojoj namjeni dijele se na sredstva za suzbijanje insekata (insekticidi), grinja (akaricidi), gljivica (fungicidi), glodavaca (rodenticidi), mekušaca (moluskicidi) i korova (herbicidi). Prema hemijskoj strukturi najčešće skupine pesticida koje se danas primjenjuju su organski spojevi fosfora, karbamati, hlorirani ugljikovodici, organski spojevi žive (odnedavno se u nas više ne koriste), piretroidi. Od svih pesticida koji se proizvode 90% su organski spojevi.

Pesticidi se mogu podijeliti i prema akutnoj toksičnosti (podjela Svjetske zdravstvene organizacije):

•           krajnje opasni,
•           znatno opasni,
•           umjereno opasni i
•           neznatno opasni

Potencijalnu opasnost za zdravlje radnika ima direktna izloženost pesticidima tokom njihove proizvodnje, transporta, rukovanja ili primjene (poljoprivreda, industrija, komunalne djelatnosti).

Pesticidi ulaze u organizam u obliku para, krutih i tekućih aerosola na tri načina:

  1. Preko kože. Zbog liposolubilnog karaktera znatne se količine velikog broja pesticida mogu apsorbirati preko nezaštićene kože, ali je takvo unošenje najmanje opasno jer se pranjem otrov može razmjerno lagano i brzo ukloniti. Za taj način unošenja opasniji su tekući preparati (npr. aldrin, dieldrin, lindan, nikotin), što može biti posebno opasno ako dođu u dodir sa sluznicom oka.
  2. Preko respiratornog trakta. Tim putem ulaze plinoviti preparati. Osim klasičnih fumigansa, kao što su na primjer metilbromid, cijanovodična kiselina, sumporugljik, osobito su opasni organofosforni spojevi. Opasnost od inhalacijske toksikologije povećava se povišenjem temperature.
  3. Preko gastrointestinalnog trakta. Pesticidi se tim putem obično unose onečišćenim rukama, pri pušenju, putem onečišćene hrane ili vode.

Opasnosti od akutnog djelovanja pesticida povezane su sa apsorpcijom razmjerno velikih doza otrova. Najčešće su ugroženi radnici hemijske industrije zaposleni pri preradi hemikalija (formulatori), poljoprivredni radnici koji zaprašuju i prskaju bilje (prskači i mješaoci), piloti u poljoprivredi (prskanje iz zrakoplova) i skladištari. Svi pesticidi mogu biti deponirani u organizmu ako je brzina razgradnje i eliminacije sporija od apsorpcije što može imati za posljedicu hronično trovanje. Profesionalna trovanja pesticidima najčešće su posljedica nepridržavanja propisanih mjera sigurnosti i osobne higijene.

INSEKTICIDI
• Hlorirani ugljikovodici • Organofosforni spojevi • Karbamati
HLORIRANI UGLJIKOVODICI
(aldrin, dilan, lindan, dikofol, endrin, klordan, dieldrin, toksafen, heptaklor i heksaklorofen).

Insekticidi iz skupine hloriranih ugljikovodika različite su hemijske građe i učinaka. U organizam mogu ući na sva tri načina: inhalacijom, ingestijom i preko kože. Otapala za masti pospješuju njihovu apsorpciju preko kože, a neki prodiru kroz kožu i kad su u obliku praška. Zbog topljivosti u mastima posjeduju afinitet za lipoide i masti organa, gdje se mogu odlagati u velikim koncentracijama bez uočljivih posljedica. U uslovima naglog metaboličkog iskorištenja tjelesnih masti, deponirane količine hloriranih ugljikovodika mogu izazvati simptome akutnog trovanja.

Hlorirani ugljikovodici djeluju na CNS. Ovisno o količini otrova koja prodre u organizam, simptomi akutnog trovanja pojavljuju se nakon nekoliko minuta ili tokom nekoliko sati. Pojavljuju se grčevi, mučnina, povraćanje, proljev, glavobolja, vrtoglavica, pojačana salivacija, katkad krvarenje iz nosa. Česte su parestezije jezika i usana, hiperestezija lica i udova te preosjetljivost na vanjske podražaje. Ako se inhalira takav insekticid, nastaje upala sluznice disajnih puteva i očiju. Tim se simptomima, u slučaju težeg trovanja, pridružuju toničko-klonički grčevi, a smrt uslijedi zbog paralize disanja.

Hronična trovanja nastaju nakon duže izloženosti malim količinama otrova. Za hronično trovanje karakteristično je oštećenje jetre i bubrega. Neki hlorirani ugljikovodici koji se primjenjuju kao insekticidi (npr. heksaklorin, aldrin, heptaklor) lako prelaze placentu i mogu toksično djelovati na plod.

Specifičnog antidota nema. Kontaminiranu kožu treba dobro isprati vodom i sapunom.

ORGANOFOSFORNI SPOJEVI
(Paration, malation, diazinon, fosfamidon, fosdrin, klortion, gution, diptereks, tionazin, šradan, etion, karbofonotion i klorpirifos)

Ti spojevi čine veliku skupinu vrlo aktivnih insekticida, ali imaju i široku primjenu kao akaricidi i larvicidi. Većina organofosfornih spojeva brzo se resorbira ingestijom, inhalacijom i preko intaktne kože.

Svi preparati te skupine su derivati fosforne kiseline. Najmoćniji predstavnik, sa najširim spektrom djelovanja jest paration. Od ostalih organofosfornih preparata najčešće se upotrebljavaju malation, diazinon, fosfamidon, fosdrin, klortion, gution, diptereks, tionazin, šradan, etion, karbofonotion i klorpirifos.

Ulaskom u organizam organofosforni spojevi uzrokuju ireverzibilnu inhibiciju holinesteraze - enzima važnog za transmisiju nervnih impulsa preko sinapsa u parasimpatičkom nervnom sistemu, neuromuskularnim spojevima i djelomično u simpatičkom i CNS-u. Trovanje antiholinesteraznim spojevima je posljedica akumuliranog acetilkolina koji djeluje i na muskarinske i na nikotinske receptore. Inhibicija holinesteraze u početku dovodi do hiperstimulacije, posebno parasimpatičnog nervnog sistema i neuromuskularnih sinapsi, a nakon toga slijedi blokiranje zahvaćenih sinapsi.

Znaci akutnog trovanja očituju se kontrakcijom bronhalnih mišića, pojačanom salivacijom, suzenjem, znojenjem, bronhalnom hipersekrecijom, povećanim motilitetom i sekrecijom gastrointestinalnog trakta, nesanicom, nepravilnim kontrakcijama mišića (posebno mimične muskulature), poremećenom koordinacijom, a pri teškim otrovanjima nastupa arefleksija, cijanoza, edem pluća, koma i smrt od asfiksije.

Budući da se holinesteraza regenerira vrlo sporo, učestala prekomjerna izloženost pokazat će kumulativni inhibitorni učinak na holinesterazi. Aktivnost će se postupno smanjivati i kod nivoa od oko 30% početne aktivnosti razvit će se slika trovanja. "Presimptomatsko" smanjenje holinesteraze u serumu iskorišćuje se pri kontroli ljudi koji rade sa organofosfornim spojevima, kao objektivni znak prekomjerne apsorpcije otrova prije nego što se razviju znaci oštećenja nervnog sistema.

Organofosforni spojevi brzo se razgrađuju u organizmu i eliminiraju pretežno urinom. Specifični antidot za muskarinske, a dijelom i centralne učinke acetilholina je atropin u velikim količinama, 1-2 mg svaki sat i.v., dok se ne postignu velike koncentracije, čak i do 12 mg atropina. U svrhu stimuliranja regeneriranja holinesteraze može se dati pralidoksim klorid.

KARBAMATI
(sevin, karbaril, TMTD, maneb, vapam, ziram)

To su preparati karbaminske kiseline među kojima se najviše primjenjuju spojevi iz grupe N-metilnih derivata (sevin, karbaril), ditiokarbamata (TMTD, maneb, vapam, ziram) i drugi. Karbamati su po svom djelovanju slični organofosfornim spojevima, ali su reverzibilni inhibitori holinesteraze. Za sliku trovanja karakteristično je pojačano izlučivanje sline, pojačano znojenje, premorenost, podrhtavanje mišića i grčevi. Ti spojevi, međutim, izazivaju upozoravajuće simptome u dozama koje su daleko od opasnih pa se izložene osobe mogu na vrijeme ukloniti. Stepen izloženosti karbamatnim pesticidima može se utvrditi mjerenjem aktivnosti holinesteraze u krvi. Atropin je djelotvorni antidot.

OSTALI INSEKCIDI
(Spojevi arsena, Nikotinski preparati, Cijanidi, Sumporugljik, Metilbromid, Dinitrofenol-aromatski ugljikovodik)

SPOJEVI ARSENA

Spojevi arsena sporo se izlučuju iz organizma pa su poznati kao kumulativni otrovi. Od simptoma se obično pojavljuje nadražaj kože, sluznica gornjih disajnih puteva i očiju, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu i često mokrenje. Prilikom teških trovanja dolazi do smanjenja krvnog pritiska,, gubitka svijesti, grčevi i smrti zbog paralize centra za disanje. Uz simptomatsku terapiju daje se BAL (dimerkapto-propanol).

NIKOTIN

Nikotin je jaki inhalacijski, probavni i kontaktni otrov. U početku djeluje u smislu stimulacije, a zatim depresije simpatičkih i parasimpatičkih ganglija. Simptomi akutnog trovanja su glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, smetnje vida i sluha, poremećenje koordinacije pokreta i mentalna poremećenost. Kao djelotvorni antidot upotrebljava se parpanit.

NATRIJEV CIJANID

Natrijev cijanid, cijanovodična kiselina i njezine soli služe kao fumigansi u zatvorenim prostorima. U organizam ulaze inhalacijom i preko kože. Njihovo je djelovanje opisano u poglavlju o profesionalnim otrovanjima plinovima zagušljivcima.

SUMPORUGLJIK

Sumporougljik je vrlo jak otrov CNS-a. Kratkotrajna ekscitacija brzo prelazi u depresiju i konvulzije, a smrt nastane zbog paralize disanja. Hronična izloženost subletalnim koncentracijama izaziva trajne promjene u smislu neuritisa, paralize, smetnji vida, parkinsonizma, gastrointestinalnih smetnji i anemije.

RODENTICIDI

Trovanja rodenticidima najčešće su slučajna, a rjeđe je riječ o profesionalnim otrovanjima pri akcijama deratizacije.

Otkrićem skupine antikoagulantnih rodenticida na bazi kumarinskih derivata (warfarin, tomorin) dobivena su djelotvorna sredstva za uništavanje glodavaca. Antikoagulantni rodenticidi inhibiraju stvaranje protrombina u jetri uzrokujući hipoprotrombinemiju, vaskularna oštećenja, unutarnja i vanjska krvarenja i anemiju.

Za čovjeka je dovoljna opetovana izloženost u miligramskim količinama da se razvije hemoragička dijateza i anemija. Terapijski dolazi u obzir davanje vitamina K i C, preparata željeza i transfuzije krvi.

Kao rodenticidi mogu se upotrijebiti i spojevi barija, talija i fosfora koji uzrokuju probavne smetnje, oštećenja parenhirnatoznih organa i CNS-a.

AKARICIDI
(Fenkapton, Hlorocid i Etiol)

U skupinu akaricida ubrajaju se neki već spomenuti insekticidi, ali i fungicidi, npr. neki organski spojevi fosfora i sredstva na bazi sumpora. Najviše se upotrebljavaju fenkapton, klorocid i etiol. Selektivni akaricidi odlikuju se niskom toksičnošću za sisavce.

FUNGICIDI

Fungicidna sredstva najčešće su na bazi bakra, sumpora, organskih spojeva žive i ditiokarbamata. Toksikološki je značajna profesionalna ekspozicija živinim fungicidima. Simptomi akutnog lokalnog djelovanja očituju se nadražajem kože i dermatitisom, ali može doći i do sistemskog djelovanja jer se živa može resorbirati i preko kože, šta može dovesti do akutnog, ali i hroničnog trovanja (opisano u

poglavlju o toksikologiji žive). Kao što je već spomenuti, u nas se živini fungicidi više ne koriste.

HERBICIDI

Potencijalno opasni herbicidi proizvedeni su na bazi dinitro spojeva, ali se radi uništavanja korova primjenjuje i natrijev arsenit, ali i natrijev i kalijev cijanid. Treba uzeti u obzir da su trovanja često uzrokovana i otapalima i razređivačima za herbicide.

ZAŠTITA PRI RADU SA PESTICIDIMA

Svaku osobu koja dolazi u kontakt sa pesticidima treba detaljno informirati i toksičkim osobinama preparata, o opasnostima pri neopreznom rukovanju i sa mjerama zaštite. U saglasnosti sa zdravstvenim propisima, osobe koje rade sa pesticidima moraju upotrebljavati lična zaštitna sredstva (zaštitna odijela, zaštitna obuća, rukavice, respiratori, zaštitne kape i zaštitne naočale). Treba osigurati uslove za pranje kože i odjeće, uz obvezno pranje ruku prije uzimanja hrane i pušenja.

Od medicinskih mjera važni su pregledi prije zaposlenja kao i periodični zdravstveni pregledi radi utvrđivanja ranih promjena (svakih 12 mjeseci). Ženama koje doje zabranjen je rad sa pesticidima, a bolesti endokrinog, centralnog i perifernog nervnog sistema, respiratornog sistema, te bolesti parenhimatoznih organa (npr. jetre), krvi i krvotvornih organa kontraindikacije su za rad sa pesticidima. Skraćivanje vremena kontakta s otrovnim kemikalijama ima veliko preventivno značenje.

U osobe u koje je smanjena aktivnost holinesteraze za 25% i više preporučuje se privremeni prekid kontakta sa organofosfornim spojevima ili karbamatima. Ako se pojave subjektivni i klinički znaci trovanja antiholinesteraznim spojevima, radnika se uklanja sa radnog mjesta i nesposoban je za rad. Nastavak rada u kontaktu sa tim tvarima dopušten je samo ako je došlo do potpunog ozdravljenja uz potpuno uspostavljanje aktivnosti kolinesteraze.

Trovanja hloriranim ugljikovodicima najčešće imaju reverzibilan karakter i završavaju potpunim ozdravljenjem. Ako se pojave rezidualna trovanja sa oštećenjem nervnog sistema, hepatitisom i anemijom, potrebno je radnika uputiti invalidskoj komisiji radi verifikacije promijenjene radne sposobnosti i opasnosti od nastanka invalidnosti.

Većina direktnih štetnih učinaka prilikom upotrebe pesticida može se kontrolisati primjerenim izborom pesticida i ispravnom metodom primjene. Gotovo sva trovanja u poljoprivredi posljedica su nepravilnog rukovanja pesticidima.

 

Select Language

Pretraga

Trenutno aktivnih Gostiju: 58 
Home Medicina rada PESTICIDI