Vaš Doktor

OŠTEĆENJE MENISKUSA KOLJENA

• Uvod • Radovi u kojima dolazi do oštećenja meniskusa • Dijagnoza
• Klinička slika • Diferencijalna dijagnoza • Radna sposobnost

Uvod
Meniskusi koljena su srpaste fibro-rskavičave tvorevine koje u koljenom zglobu amortizuju teret i omogućavaju lakše klizanje zglobnih epifiza pri pokretima. Pričvršćeni svojom bazom, poprečno postavljenom, za kapsulu zgloba i okolne ligamente (kolateralne, patijelarne i dr.), meniskusi se pokreću pri pokretima koljena, postavljajući se prema pravcu opterećenja.

Do povreda meniskusa dolazi indirektnom traumom. Uslov je da sila (težina tijela, kontrakcija m. quadricepsa) djeluje na koljeno kada je potkoljenica u fleksiji, unutrašnjoj rotaciji i abdukciji za povredu spoljašnjeg meniskusa. Ako iz ovih položaja dođe do nagle i snažne ekstenzije opterećenog koljena, meniskusi koji su uvućani duboko u zglob, neće kliznuti naprijed već će biti zahvaćeni, uklješteni i presječeni ili odljubljeni sa svoga spoja. Zbog anatomskih odnosa, unutrašnji meniskus se mnogo češće povrijedi nego spoljašnji, oko 5-7 puta.

Pri težim povredama dolazi i do udruženih oštećenja zglobne čaure i okolnih kolateralnih ili ukrštenih ligamenata.

Najčešće dolazi do udružene rupture koja može da se povećava zbog pokreta u koljenu. Moguće su i poprečne rupture i odljubljivanje meniskusa sa spoja na kapsuli. Samo u ovom zadnjem slučaju može da dođe do zarastanja i izliječenja.

Pri povredi, rupturirani meniskus može da se pomjeri ili da zakači kondile femura tako da dođe do »blokade« pokreta, u lakoj fleksiji sa bolovima na mjestu blokade. Zglob deblokira povredeni ili ortoped manevrima podkoljenice ili operacijom. Poslije blokade u koljenu se javlja otok i izljev zbog traumatskog sinovitisa.

Ruptura tijela meniskusa ne može da zaraste zbog čega je jedino efikasno liječenje hirurško odstranjenje meniskusa, parcijalno i totalno. Nekoliko nedelja  poslije odstranjivanja, od izlivene krvi i umnoženih ćelija sinovije stvara se regenerat meniskusa metaplazijom vezivnog tkiva u hrskavičavo. Regenerat je manji i tanji od prvobitnog meniskusa ali vrši istu funkciju i čak može da rupturira sa sličnim simptomima kao pri prvobitnoj povredi. Tada se postavlja indikacija i vrši hirurška ekstirpacija regenerata.

Postoperativnom rehabilitacijom uspostavlja se potpuna funkcija koljenog zgloba.

Fiziološke degenerativno-regresivne promjene u meniskusu počinju u trećoj deceniji i intenzivnije su ako je meniskus duže i jače opterećen komprijesijama, istezanjima, mikrotraumama. Stoga je takav meniskus manje rezistentan i povređuje se pri manjim traumama (meniskopatija).

Radovi u kojima dolazi do oštećenja meniskusa
Do povrede meniskusa najčešće dolazi kod sportista: fudbalera, skijaša, tenisera, atletičara, džudista, košarkaša i dr. U ostalim profesijama meniskus se može povrijediti kod radnika koji rade u skučenom i nepodesnom prostoru, u nefiziološkom položaju sa koljenima u fleksiji a sa zahtijevom da pri radnoj operaciji rotiraju opterećeno koljeno. To se najčešće dešava kod rudara, radnika koje prenose teret, utovarivača, vrtlara, tapetara, građevinskih  radnika i drugih.

Dijagnoza
Anamneza ima često odlučujući značaj. Posebno je važan mehanizam povrede koji treba detaljno ispitati. Od velikog je značaja da li je došlo do blokade koljena pri povredi, da li je povrijeđeni osjetio da je nešto puklo ili iskočilo u koljenu, da li je neko »namjestio« koljeno pokretima potkoljenice.

Povrijeđeni osjeća bolove u predijelu zglobne pukotine sa unutrašnje ili spoljašnje strane a oni se povećavaju ako »nezgodno stane«, osjeća se nesigurno pri nekom pokretu i pri osloncu na koljeno. Ponovne blokade uz otok i bolove na istom mjestu su najvažnije u kasnijoj dijagnostici.

Klinička slika
Razlikuje se kod sviježih i zastarjelih povreda.
Kod sviježe povrede koljeno je otečeno, toplo, sa izlivom u zglobnu šupljinu i bolovima na palpaciju sa spoljašnje ili unutrašnje strane zglobne pukotine, obično u prednjoj trećini. Pri ograničenim pokretima, postoji bolna osjetljivost na istom mjestu. Ponekad se koljeno ne može potpuno ispružiti a ponekad je blokirano u semifleksiji tako da su nemogući pokreti u bilo kom pravcu. Blokade su češće kod povrede medijalnog meniska.

Ako se pasivno izvede pokret fleksije i rotacije potkoljenice javlja se ili pojačava bol sa medijalne ili lateralne strane zgloba.

Pri udruženim povredama kolateralnih ligamenata, zglobna pukotina se može »otvarati« bočno (simptom peroreza) a pri udruženim povredama ukrštenih ligamenata flektirana potkoljenica pod uglom od 900 može se izvući naprijed ili podvući ispod kondila femora (simptom fijoke).

Kod starijih povreda klinička slika je oskudnija. Otok i hidrops mogu biti odsutni ili diskretno izraženi. Kapsula zgloba može biti zadebljala. Ponekad dolazi do blokade koljena. često postoji bol na palpaciju zglobne pukotine sa unutrašnje ili spoljašnje strane (kao i kod akutnih povreda). Bol se pojačava pri fleksiji i rotaciji potkoljenice. Ponekad se pri ovim pokretima može palpirati »preskok« u predijelu zglobne pukotine. Uvijek je izražena atrofija mišića kvadricepsa.

Postoje i tzv. frustrane forme, oštećenja meniskusa sa veoma oskudnom simptomatologijom, lakim povremenim bolovima pri »nezgodnom koraku«, bolovima pri krajnjoj fleksiji koljena ili pri rotaciji, kao kod artroza koljena.

Radiografija je negativna ali treba isključiti i druge povrede.

Kontrastna mljelografija ocrtava konture meniskusa i u mnogim slučajevima može ukazati na defekte. Zato se ova metoda uspješno koristi u rutinskoj praksi.

Laboratorijski nalazi nisu karakteristični.

Diferencijalna dijagnoza
•           OSTEOCHONDRITIS  DISSAECANS, obolenje nepoznatog uzroka. Pretpostavlja se da zbog oštećene vaskularizacije dolazi do demarkiranja, odvajanja dijelova hhrskavice i subhondralne kosti koji se slobodno kreću po zglobu  izazivajući, uklještenjem između kondila, bolove ili blokade. Može biti i više odvojenih tijela.

Za dijagnozu je važno da nije bilo traume a radiografija obično pokazuje jasno demarkirani ili odvojeni dio hhrskavice i kosti. Meniskografija je negativna.

•           CORPORA LIBERA, slobodna tijela u zglobu koljena mogu nastati i na drugi način, traumom, otrgnućem dijelova hrskavice i kosti, otrgnućem osteofita kod artroza, sinovijalnih resica, dijelova zglobne čaure. Nastaju i kalcifikacijom ugrušaka krvi ili fibrina, sekvestracijom hrskavice i kosti poslije upalnih obolenja.

Simptomi su slični oštećenju meniskusa a u dijagnozi odlučuje uglavnom radiografija na kojoj se vide slobodna tijela.

•           CISTE MENISKUSA su rijetke urođene tvorevine degenerisanog fibrokartilaginoznog tkiva meniskusa koje formira cistu obloženu endotelom i ispunjenu tečnošću.

Ciste se nalaze na spoljašnjem meniskusu, izazivaju bolove, preskoke ili blokade. Sa spoljašnje strane koljena pipa se čvrsta tumefakcija veličine zrna graška do trešnje. Tumefakcija se pojavljuje obično poslije traume ili napora. Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkog nalaza.

•           TUMORI KOLJENA su veoma rijetki a kod nekih se u zglobu mogu naći dijelovi tumora (lipomi, hondromi, osteomi). Dijagnoza se postavlja na osnovu nalaza tumora (radiografija, biopsija).

•           POVREDE LIGAMENATA KOLJENA izazivaju veoma slične bolove u predijelu zglobne pukotine ali imaju karakteristične kliničke znake (simptom peroreza ili fijoke) koji su već opisani.

•           INTERMITENTNI HIDROPS je bolest nepoznate etiologije sa povremenim otocima i izlivom tečnosti u zglob, koji traju nekoliko dana. Nastaje češće kod mladih. Meniskografija je negativna.

•           SINOVITIS KOLJENA, zapaljenje sinovijalne membrane je reakcija na traume i zapaljenjske procese u kapsuli zgloba i okolini. Izraženi su otok i povišena lokalna temperatura. Klinički znaci za povredu meniskusa su negativni   kao i meniskografija.

Radna sposobnost
Ako je došlo do rupture meniskusa jedino efikasno liječenje je hirurško. Operacija se izvodi kada se znaci akutne traume smire i ako se tegobe izražene bolovima, nesigurnošću koljena ili blokadama, nastave. Poslije operacije slijedi period rehabilitacije od 2-4 mjeseca poslije čega se radnik može vratiti na svoj posao. Povratak je raniji ukoliko radni pokreti manje opterećuju koljeni zglob. Poslije rehabilitacije radnik može raditi sve poslove.

Kod vrhunskih sportista radna nesposobnost traje 4-5 mjeseci do punog treninga ili takmičenja.

U postoperativnom toku može doći do pojave dugotrajnog hidropsa čije liječenje produžava radnu nesposobnost za nekoliko nedelja ili mjeseci.

Kod lakih odljubljivanja meniskusa od spoja na kapsuli može da dođe do izliječenja fizikalnom terapijom uz radnu nesposobnost od 8-10 nedelja.

 

Select Language

Pretraga

Trenutno aktivnih Gostiju: 116 
Home Medicina rada OŠTEĆENJE MENISKUSA KOLJENA